Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Klub kulture(31.01.2015) Najprodanije knjige u 2014. godini

Knjige Adele Grećanu, ,,I reči su jedna provincija i Bogdana Aleksandrua Staneskua ,,anaBASis, ubrajale su se među najprodanijim knjigama Izdavačkih kuća Polirom i Cartea Romaneasca na Međunarodnom sajmu knjige Gaudeamus 2014. Knjiga ,,I reči su jedna provincija koja ima ,,narativni kostur koji je sačinjen od situacija, likova, ideja koje konturišu jedan svet, jeste zapravo poema o samoći, o stajanju po strani, o ženstvenosti, ali i o govoru, o njegovim ograničenjima i nemoćima. Citirali smo jedan deo iz teksta Adele Grećanu, koji je objavljen na četvrtoj korici knjige ,, I reči su jedna provincija koju je objavila Izdavačka kuća Cartea Romaneasca. Na promociji knjige, koja je održana novembra meseca, gosti Adele Grećanu bili su spisateljica Nora Iuga i novinar Ovidiu Šimonka. Oni su imali suprotna mišljenja o knjizi. Ako je knjiga po mišljenju Nore Juga, knjiga Adele Grećanu, knjiga o samoći, Ovidiu Simonka smatra da

suprotno. Adela Grećeanu međutim kaže: ,, I dalje smatram da i jeste i nije knjiga o samoći. To je knjiga o samoći jer postoji jedan ženski lik koji je oličenje samoće. Ona je uvek sama i stalno gleda kroz prozor, ili svako veče putuje prepunim autobusom. Ali, istovremeno, nije knjiga o samoći, a to možemo zaključiti sa slike koja se nalazi na koricama, reč je o osobi koju vidimimo od pozadi a koja u prvom tekstu kaže ,,Provincijalka koja je u meni vidi sve ovo/ali nema nikog da bi je gledao od pozadi/kako stoji tamo naslonjena nepomična žena/devojčica. Tačno je da na četvrtoj korici imamo sliku Adile, usamljenog lika ove knjige. S obzirom da svi koji sada gledaju knjigu vide je kako stoji usamljena i gleda kroz prozor i vidi ženska ili devojačka leđa, leđa koja pokriva smeđa kosa. Veoma jednostavno, banalno rečeno, da poezija nam može pomoći da odbacimo samoću.

Čak i više od toga. ,,Posredstvom poezije pokušavam da upravljam svoje odnose sa svetom i sa samom sobom. Uz njenu pomoć krenem iz početka, kaže Ada Grećanu: ,, Ja smatram da posredstvom književnosti, a pre svega posredstvom poezije imamo šansu, ne samo da ne budemo sami, već, I, da učestvujemo u samoću drugih. I mislim da je ovo jedan od malobrojnih načina da budemo sa nekim. Dobila sam izuzetno puno poruka, neke sam očekivala, od osoba čija je reakcija bila veoma značajna za mene, ali, dobila sam i dosta poruka od osoba koje nisam poznavala i bila sam veoma impresionirana. Imam utisak da je ova knjiga dospela do velikog broja ljudi. To zato što sam, zaista imala veliki broj javnih čitanja, na mnogim književnim festivalima.

, 30.01.2015, 10:29

Knjige Adele Grećanu, ,,I reči su jedna provincija i Bogdana Aleksandrua Staneskua ,,anaBASis, ubrajale su se među najprodanijim knjigama Izdavačkih kuća Polirom i Cartea Romaneasca na Međunarodnom sajmu knjige Gaudeamus 2014. Knjiga ,,I reči su jedna provincija koja ima ,,narativni kostur koji je sačinjen od situacija, likova, ideja koje konturišu jedan svet, jeste zapravo poema o samoći, o stajanju po strani, o ženstvenosti, ali i o govoru, o njegovim ograničenjima i nemoćima. Citirali smo jedan deo iz teksta Adele Grećanu, koji je objavljen na četvrtoj korici knjige ,, I reči su jedna provincija koju je objavila Izdavačka kuća Cartea Romaneasca. Na promociji knjige, koja je održana novembra meseca, gosti Adele Grećanu bili su spisateljica Nora Iuga i novinar Ovidiu Šimonka. Oni su imali suprotna mišljenja o knjizi. Ako je knjiga po mišljenju Nore Juga, knjiga Adele Grećanu, knjiga o samoći, Ovidiu Simonka smatra da

suprotno. Adela Grećeanu međutim kaže: ,, I dalje smatram da i jeste i nije knjiga o samoći. To je knjiga o samoći jer postoji jedan ženski lik koji je oličenje samoće. Ona je uvek sama i stalno gleda kroz prozor, ili svako veče putuje prepunim autobusom. Ali, istovremeno, nije knjiga o samoći, a to možemo zaključiti sa slike koja se nalazi na koricama, reč je o osobi koju vidimimo od pozadi a koja u prvom tekstu kaže ,,Provincijalka koja je u meni vidi sve ovo/ali nema nikog da bi je gledao od pozadi/kako stoji tamo naslonjena nepomična žena/devojčica. Tačno je da na četvrtoj korici imamo sliku Adile, usamljenog lika ove knjige. S obzirom da svi koji sada gledaju knjigu vide je kako stoji usamljena i gleda kroz prozor i vidi ženska ili devojačka leđa, leđa koja pokriva smeđa kosa. Veoma jednostavno, banalno rečeno, da poezija nam može pomoći da odbacimo samoću.

Čak i više od toga. ,,Posredstvom poezije pokušavam da upravljam svoje odnose sa svetom i sa samom sobom. Uz njenu pomoć krenem iz početka, kaže Ada Grećanu: ,, Ja smatram da posredstvom književnosti, a pre svega posredstvom poezije imamo šansu, ne samo da ne budemo sami, već, I, da učestvujemo u samoću drugih. I mislim da je ovo jedan od malobrojnih načina da budemo sa nekim. Dobila sam izuzetno puno poruka, neke sam očekivala, od osoba čija je reakcija bila veoma značajna za mene, ali, dobila sam i dosta poruka od osoba koje nisam poznavala i bila sam veoma impresionirana. Imam utisak da je ova knjiga dospela do velikog broja ljudi. To zato što sam, zaista imala veliki broj javnih čitanja, na mnogim književnim festivalima.


Jedan od argumenata zbog kojih je Bogdanu Aleksandru Staneskuu dodeljena nagrada Najbolji mladi pisac 2014, na V Gala dodeli nagrada mladim piscima, po rečima žirija, bila je činjenica da je objavio više žanrova i svaki put je objavio izvanredne knjige. O knjizi ,,anaBAsis, autor kaže: ,,Ova knjiga ima mnogo zajedničkog sa knjigom ,,Zatim, posle bitke smo predahnuli. Može da bude nastavak, možda ,,Zatim, posle bitke smo predahnuli nije bila dovršena, možda sam žurio da objavim u 33. godini. ,,anaBAsis’’ završava ovaj ciklus, to jest seriju srećnih trenutaka. Ali je previše rečeno srećni trenutci. Mislim na ključne slike o kojima je govorio Nabokov, slike iz kojih može da nastaje nešto, roman, kratka proza, prevashodno kratka proza jer kratka proza treba da ima, polaznu tačku, ili jedna zbirka pesama. Ali da bismo razdvojili ove dve knjige, ova zbirka ima kao polaznu tačku 10.000 najamnika koji su prošli kroz Perziju,

pustinju, kroz planine. Učinilo mi se da je ovaj trenutak, koji nalazimo i kod Ksenofana, kada su najamnici stigli do mora, jedan od najsrečnijih u istoriji čovečanstva. Iskreno, iznenađuje me kad me neki pitaju: ,,Kakve veze imaš ti sa Grcima i Perzijancima? Nemam ništa sa njima. Nisam ni prvi ni posledni pesnik koji polazi od jednog istorijskog događaja da bi stigao do sopstvenog života i sopstvenih sećanja. O knjizi AnaBasis, književni kritičar Čezar George kaže da je oborila sve predrasude po kojima književni kritičar ne može da piše poeziju ili prozu. Pred mikrofonom je Bogdan Aleksandru Stanesku: ,,Čezar stavlja prst na ranu. Postoji predrasuda da ako si prisutan u jednom književnom žanru, ne možeš da pređeš i u drugi jer te smatraju neozbiljnim. Postoji nekoliko nas koji imamo sasvim drugo viđenje o književnosti. Književnost je jedna celina. Komentarišeš poeziju ili prozu zato što voliš da čitaš. Ako več

čitaš i imaš nešto da kažeš, kažeš, a za to ne treba da si književni kritičar. Ja sebe ne smatram književnim kritičarem. Ne predajem na univerzitetu, ne promovišem u mojim člancima neke teorije, več komentarišem dela čestito, čestitost ima važnu ulogu u ovoj profesiji. Šta me sprečava da pišem poeziju ako je poezija značajan čin mog postojanja?.

Mihail Siskin (arhiva personală)
Klub kulture Субота, 25 октобар 2025

Ruski pisac Mihail Šiškin, u Rumuni (25.10.2025)

Između 25. i 28. septembra, Brašov je bio domaćin prvog izdanja novog i ambicioznog književnog festivala, sugestivno nazvanog NOD. Proglašen...

Ruski pisac Mihail Šiškin, u Rumuni (25.10.2025)
Sorella di Clausura (Photo Festivalul de film și cultură balcanică TAIFAS)
Klub kulture Уторак, 21 октобар 2025

Nacionalna premijera filma „Sorella di Clausura“ srpsko-rumunske rediteljke Ivane Mladenović u Temišvaru

Na Festivalu balkanskog  filma i kulture TAIFAS  u Temišvaru, održana je  nacionalna premijera filma „Sorella di Clausura“, najnovijeg...

Nacionalna premijera filma „Sorella di Clausura“ srpsko-rumunske rediteljke Ivane Mladenović u Temišvaru
Animest 20
Klub kulture Субота, 18 октобар 2025

Animesti 20 (18.10.2025)

Ljubitelji animacije bili su pozvani da, u okviru jubilarnog izdanja Međunarodnog filmskog festivala Animest, zaronе u mračnu i hipnotičku...

Animesti 20 (18.10.2025)
BIFF 2025
Klub kulture Субота, 11 октобар 2025

Međunarodni filmski festival u Bukureštu (11.10.2025)

Velika nagrada BIFF-a 2025. – Međunarodnog filmskog festivala u Bukureštu dodeljena je filmu „The President’c cake“, u režiji Hasana...

Međunarodni filmski festival u Bukureštu (11.10.2025)
Klub kulture Субота, 04 октобар 2025

Pozorišni festival UNDERCLOUD, 18. izdanje (04.10.2025)

„UNDERCLOUD“, prvi festival nezavisnog pozorišta u Rumuniji, vraća se između 18. septembra i 5. oktobra, sa jubilarnim izdanjem – stigao je...

Pozorišni festival UNDERCLOUD, 18. izdanje (04.10.2025)
Klub kulture Субота, 27 септембар 2025

TATA, višestruko nagrađivani dokumentarni film (27.09.2025)

Lična priča koja je dirnula publiku na festivalima i nagrađena brojnim nagradama, „TATA“, dokumentarni film koji su napisali i režirali Lina...

TATA, višestruko nagrađivani dokumentarni film (27.09.2025)
Klub kulture Субота, 13 септембар 2025

RAD Art Fair – Sajam savremene umetnosti u Bukureštu 
(13.09.2025)

Krajem maja u Bukureštu otvoreno je treće izdanje RAD Art Fair-a, sajma savremene umetnosti. To je bila prilika da se savremeno umetničko...

RAD Art Fair – Sajam savremene umetnosti u Bukureštu 
(13.09.2025)
Klub kulture Субота, 22 фебруар 2025

Digitalna arheologija

Od leta prošle godine do kraja februara ove godine, u Muzeju grada Bukurešta (MMB), u palati Šucu, otvorena je izložba „Digitalna arheologija....

Digitalna arheologija

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company