Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Međunarodni festival književnosti i književnog prevođenja Jaši – FILIT

Peti Međunarodni festival književnosti i književnog prevođenja Jaši — FILIT, koji se odvija od 3-7 oktobra dovodi pred rumunskom publikom autore čija su dela prodavana u milione primeraka širom sveta, laureate ili autore koji su nominovani za National Book Award, Man Booker Prize, Nagradu Goncourt, Nagradu Evropske unije za književnost, Nobelovu nagradu za književnost. Među njima se ubraja Jonathan Franzen (SAD), Jón Kalman Stefánsson (Island), Kamila Shamsie (Velika Britanija), Sylvie Germain (Francuska), Juriji Andruhovici (Ukrajina), Eduardo Caballero (Španija), Evald Flisar (Slovenija), Catherine Lovey (Švajcarska), Lluis-Anton Baulenas (Španija), Goce Smilevski (Makedonija), Roland Orcsik (Mađarska), Sveta Dorosheva (Ukrajina/Izrael), Lorenzo Silva (Španija), Yannick Haenel (Francuska), Tomas Zmeskal (Ceška), Carl Frode Tiller (Norveška), Catherine Gucher (Francuska). Pisac i scenarista Florin Lazaresku, jedan od osnivača i organizatora najznačajnijeg festivala književnosti u Rumuniji kaže: FILIT je praktično sinteza više projekata, a svaki od ovih projekata je veoma sveobuhvatan da bi mogao da se smatra sam po sebi festivalom. Od večeri FILIT, koje se održavaju u Nacionalnom pozorištu, do događaja u centralnom šatoru, gde će se održati 40 događaja tokom pet dana. Navešću samo neke kao što su Kuća detinjstva, Kuća fantazije, Pisci u srednjim školama, projekat koji su mladi zavoleli. Ali, kao što sam rekao događaji su različiti, svaki događaj ima svoju strukturu. Tokom pet dana biće organizovano 130 dana. Tako da je FILIT, na kraju krajeva spektakl književnosti. Napomenuću Veče književnosti na kome učestvuje 50 pesnika, krem savremene poezije. Njihova imena nisu toliko poznata kao što je slučaj sa gostima FILIT-a, Jonathan Franzen iz SAD, Sylvie Germain iz Francuske ili Éric Vuillard, laureata Nagrade Goncourt. Ali i ovi pisci privlaču brojnu publiku. Na primer, imali smo jednog gosta koji nam je kazao da je saznao šta je FILIT od jednog poznatog ruskog pisca Evgenija Vodolazkina koji je o festivalu rekao da je izvanredan’’. Pored pisaca FILIT i ove godine okuplja stotine profesionalaca iz oblasti kulture: prevodioce, izdavače, organizatore festivala, književne kritičare, knjižare, distributere knjiga, menadžere i novinare. Florika Ćiodaru — Courriol prevela je sa rumunskog na francuski jezik dela Hortensije Papadat — Benđesku, Rodike Dragičesku, Marte Petreu, Julijana Ćokana, Joana Pope, Katalina Pavela, Horije Ursua, u izdavačkim kućama poput Jacqueline Chambon, Non Lieu, l’Âge d’Homme, Autre Temps, Autrement, Didier Jeunesse. Zamolili smo je da nam kaže šta je ove godine interesuje na FILIT-u: ,, Prisutna sam na FILIT-u da bi predstavila jednu frankofonsku spisateljicu, Katerin Lovey, spisateljica čija je dela objavila jedna značajna izdavačka kuća u Francuskoj, a čiju sam knjigu ja prevela na rumunski. Tokom FILIT-a učestvovaću u više radionica o prevođenju, u radionici koja se zove ArsTraducendi, to je radionica koju ćemo održati u Gimnaziji. Shvatila sam da će učestvovati najbolji učenici iz svih srednjih škola u Jašiju. Sa nekima od njiha sam se srela i prošle godine na FILIT-u kada sam imala jednu radionicu koju sam održala zajedno sa mojim suprugom, Jean-Louis Courriolom. Zajedno sa njim ću učestvovati i na konferenciji na Katedri za Francuski jezik Univerziteta Aleksandru Joan Kuza, susret čiji će moderator biti prevodilac i profesorka Simona Modreanu. Za ovaj susret izabrali smo jedan odlomak iz romana ,,Kasarna’’ Tudora Gane, mladog pisca koji obećava, tako da ćemo raditi na prevodu ove knjige. Drugi događaj biće susret rumunskih i francuskih izdavača pod geslom Koga briga za rumunsku kjniževnost. Ja idem na sigurno, jer me je briga za rumunsku književnost’’. Novina ovogodišnjeg festivala jeste kolekcija ,,Priče pisaca’’ u okviru koje će biti objavljena dela rumunskih pisaca poput Jona Kreange, Mihaja Emineskua ili Mihaila Sadoveanua. Spisateljica i novinarka Adela Grećanu je prihvatila izazov, zajedno sa još 10 savremenih rumunskih pisaca da učestvuje u projektu ,,Priče pisaca’’ i napisala je priču o Vasileu Aleksandriju: ,,Priča o Vasileu Aleksandriju se ne može odvojiti od konteksta njegove generacije, generacije iz 1848, to je generacija koja je veoma važna za našu modernu istoriju, zapravo sa ovom generacijom poćinje sve. Od njih i njihovih roditelja počinje sve, od tih prosvetljenih boljara iz Moldove i Muntenije — koji bez obzira što još uvek nose orijentalnu odeću — šalju svoju decu na studijama u Parizu, ali i u drugim evropskim prestonicama. A ova deca koja studiraju u Parizu — među njima i Vasile Aleksandri — uče tamo šta znači progres, modernost, kako se može ostvariti Revolucija. Tako da se vraćaju u rumunskim kneževinama gde pokušavaju da primene šta su naučili od francuskih revolucionara. Tamo saznaju, takođe šta znači država-nacija koju žele da prenose i u rumunskim kneževinama, što do kraja i uspevaju. To su ta divna vremena s početka’’.

Međunarodni festival književnosti i književnog prevođenja Jaši – FILIT
Međunarodni festival književnosti i književnog prevođenja Jaši – FILIT

, 05.10.2018, 13:50

Peti Međunarodni festival književnosti i književnog prevođenja Jaši — FILIT, koji se odvija od 3-7 oktobra dovodi pred rumunskom publikom autore čija su dela prodavana u milione primeraka širom sveta, laureate ili autore koji su nominovani za National Book Award, Man Booker Prize, Nagradu Goncourt, Nagradu Evropske unije za književnost, Nobelovu nagradu za književnost. Među njima se ubraja Jonathan Franzen (SAD), Jón Kalman Stefánsson (Island), Kamila Shamsie (Velika Britanija), Sylvie Germain (Francuska), Juriji Andruhovici (Ukrajina), Eduardo Caballero (Španija), Evald Flisar (Slovenija), Catherine Lovey (Švajcarska), Lluis-Anton Baulenas (Španija), Goce Smilevski (Makedonija), Roland Orcsik (Mađarska), Sveta Dorosheva (Ukrajina/Izrael), Lorenzo Silva (Španija), Yannick Haenel (Francuska), Tomas Zmeskal (Ceška), Carl Frode Tiller (Norveška), Catherine Gucher (Francuska). Pisac i scenarista Florin Lazaresku, jedan od osnivača i organizatora najznačajnijeg festivala književnosti u Rumuniji kaže: FILIT je praktično sinteza više projekata, a svaki od ovih projekata je veoma sveobuhvatan da bi mogao da se smatra sam po sebi festivalom. Od večeri FILIT, koje se održavaju u Nacionalnom pozorištu, do događaja u centralnom šatoru, gde će se održati 40 događaja tokom pet dana. Navešću samo neke kao što su Kuća detinjstva, Kuća fantazije, Pisci u srednjim školama, projekat koji su mladi zavoleli. Ali, kao što sam rekao događaji su različiti, svaki događaj ima svoju strukturu. Tokom pet dana biće organizovano 130 dana. Tako da je FILIT, na kraju krajeva spektakl književnosti. Napomenuću Veče književnosti na kome učestvuje 50 pesnika, krem savremene poezije. Njihova imena nisu toliko poznata kao što je slučaj sa gostima FILIT-a, Jonathan Franzen iz SAD, Sylvie Germain iz Francuske ili Éric Vuillard, laureata Nagrade Goncourt. Ali i ovi pisci privlaču brojnu publiku. Na primer, imali smo jednog gosta koji nam je kazao da je saznao šta je FILIT od jednog poznatog ruskog pisca Evgenija Vodolazkina koji je o festivalu rekao da je izvanredan’’. Pored pisaca FILIT i ove godine okuplja stotine profesionalaca iz oblasti kulture: prevodioce, izdavače, organizatore festivala, književne kritičare, knjižare, distributere knjiga, menadžere i novinare. Florika Ćiodaru — Courriol prevela je sa rumunskog na francuski jezik dela Hortensije Papadat — Benđesku, Rodike Dragičesku, Marte Petreu, Julijana Ćokana, Joana Pope, Katalina Pavela, Horije Ursua, u izdavačkim kućama poput Jacqueline Chambon, Non Lieu, l’Âge d’Homme, Autre Temps, Autrement, Didier Jeunesse. Zamolili smo je da nam kaže šta je ove godine interesuje na FILIT-u: ,, Prisutna sam na FILIT-u da bi predstavila jednu frankofonsku spisateljicu, Katerin Lovey, spisateljica čija je dela objavila jedna značajna izdavačka kuća u Francuskoj, a čiju sam knjigu ja prevela na rumunski. Tokom FILIT-a učestvovaću u više radionica o prevođenju, u radionici koja se zove ArsTraducendi, to je radionica koju ćemo održati u Gimnaziji. Shvatila sam da će učestvovati najbolji učenici iz svih srednjih škola u Jašiju. Sa nekima od njiha sam se srela i prošle godine na FILIT-u kada sam imala jednu radionicu koju sam održala zajedno sa mojim suprugom, Jean-Louis Courriolom. Zajedno sa njim ću učestvovati i na konferenciji na Katedri za Francuski jezik Univerziteta Aleksandru Joan Kuza, susret čiji će moderator biti prevodilac i profesorka Simona Modreanu. Za ovaj susret izabrali smo jedan odlomak iz romana ,,Kasarna’’ Tudora Gane, mladog pisca koji obećava, tako da ćemo raditi na prevodu ove knjige. Drugi događaj biće susret rumunskih i francuskih izdavača pod geslom Koga briga za rumunsku kjniževnost. Ja idem na sigurno, jer me je briga za rumunsku književnost’’. Novina ovogodišnjeg festivala jeste kolekcija ,,Priče pisaca’’ u okviru koje će biti objavljena dela rumunskih pisaca poput Jona Kreange, Mihaja Emineskua ili Mihaila Sadoveanua. Spisateljica i novinarka Adela Grećanu je prihvatila izazov, zajedno sa još 10 savremenih rumunskih pisaca da učestvuje u projektu ,,Priče pisaca’’ i napisala je priču o Vasileu Aleksandriju: ,,Priča o Vasileu Aleksandriju se ne može odvojiti od konteksta njegove generacije, generacije iz 1848, to je generacija koja je veoma važna za našu modernu istoriju, zapravo sa ovom generacijom poćinje sve. Od njih i njihovih roditelja počinje sve, od tih prosvetljenih boljara iz Moldove i Muntenije — koji bez obzira što još uvek nose orijentalnu odeću — šalju svoju decu na studijama u Parizu, ali i u drugim evropskim prestonicama. A ova deca koja studiraju u Parizu — među njima i Vasile Aleksandri — uče tamo šta znači progres, modernost, kako se može ostvariti Revolucija. Tako da se vraćaju u rumunskim kneževinama gde pokušavaju da primene šta su naučili od francuskih revolucionara. Tamo saznaju, takođe šta znači država-nacija koju žele da prenose i u rumunskim kneževinama, što do kraja i uspevaju. To su ta divna vremena s početka’’.


Međunarodni festival književnosti i književnog prevođenja — FILIT je projekat koji finansira Županijski savet Jaši preko Nacionalnog muzeja rumunske književnosti u Jašiju. Ovogodišnje izdanje održava se pod pokroviteljstvom Evropske komisije.

Eugenio Barba la Teatrul Grivița 53
Klub kulture Недеља, 22 март 2026

Mikrosezona „Eudjenio Barba 90“ u pozorištu Grivica 53 (22.03.2026)

Pozorište Grivica 53 je, od 7. i 22. marta 2026. godine, domaćin mikrosezone „Barba 90“, događaja posvećenog Eudjeniju Barbi, jednoj od...

Mikrosezona „Eudjenio Barba 90“ u pozorištu Grivica 53 (22.03.2026)
Expoziția „De la Ulița Filaret la Strada 11 Iunie” (sursă foto:
Klub kulture Недеља, 08 март 2026

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)

Krajem septembra 2025. godine otvorena je izložba „Od Ulice Filaret do Ulice 11. jun”. Izložba je postavljena u kući u kojoj se nalazi...

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)
Тимчасова виставка «Подорож у потойбічне життя. Стародавні похоронні ритуали у регіоні Варна»
Klub kulture Субота, 07 март 2026

Izložba „Putovanje u drugi svet“ (07.03.2026)

Muzej Grada Bukurešta (MMB) predstavlja privremenu izložbu „Putovanje u drugi svet. Drevni pogrebni rituali u regionu Varne“, izložbu koja se...

Izložba „Putovanje u drugi svet“ (07.03.2026)
„Fluturi de noapte”
Klub kulture Субота, 28 фебруар 2026

Marina Vojka, protagonistkinja filma „Noćni leptiri“ (28.02.2026)

Sa 89 godina, Marina Voika i dalje osvaja publiku i odiše mladalačkom energijom. „Noćni leptiri“(Fluturi de noapte), debitantski film Andreja...

Marina Vojka, protagonistkinja filma „Noćni leptiri“ (28.02.2026)
Klub kulture Субота, 21 фебруар 2026

Why We Should All Be Feminists (21.02.2026)

Nakon uspeha izložbe „Touch Nature” iz 2024. godine, kustosi Sabine Felner i Aleks Ion Radu okupljaju radove 45 umetnica i umetnika visokog...

Why We Should All Be Feminists (21.02.2026)
Klub kulture Субота, 14 фебруар 2026

Program „CRESC” – obrazovanje i terapija kroz ples (14.01.2026)

Počevši od februara ove godine, savremeni ples postaje mesto susreta umetnosti, obrazovanja i zdravlja. AREAL DANS predlaže široj publici i...

Program „CRESC” – obrazovanje i terapija kroz ples (14.01.2026)
Klub kulture Субота, 07 фебруар 2026

Program „Cultivators of Life”

Program „Cultivators of Life”, koji je pokrenula organizacija Tranzit Bukurešt u partnerstvu sa MODEM – Centrom moderne i savremene umetnosti...

Program „Cultivators of Life”
Klub kulture Субота, 31 јануар 2026

Andrej Epure debitira sa filmom Ne ostavljaj me da umrem (31.01.2026)

Ako smo prošle nedelje u rubrici predstavili film „Mlečni zubi”, danas vam predlažemo kratak razgovor sa rediteljem Andrejem Epureom,...

Andrej Epure debitira sa filmom Ne ostavljaj me da umrem (31.01.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company