Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Salon knjiga „BOOKFEST” 2014

Skoro milion tomova, uključujući i nekoliko hiljada novih naslova ponudjeno je na 9. Međunarodnom salonu knjiga „Bookfest“ održanom krajem maja u Bukureštu. Pored raznolike književne ponude, tokom Salona knjiga „Bookfest“ organizovano je oko tri stotina kulturnih manifestacija. Ljubitelji knjige mogli su da učestvuju na kolokvijumima, da uzivaju u projekcijama filmova i interaktivnim dogadjajima za odrasle i decu, od kojih su sa velikim nestrpljenjem čekani razgovori sa poznatim piscima.

Jedna od tačaka od velikog interesa za ljubitelje umetnosti bio je susret sa rumunskim književnicima, a koji su ipak suviše često – i nepravedno — isključeni iz savremenog kulturnog pejzaža. Pesnikinja, romanopisac i prevodilac Nora Iuga: „Ja sam ostala – mislim – jedina iz ovog drustva pisaca koja je lično poznavala neke pesnikinje koje nisu više medju nama. Sada obelezavamo stogodišnjicu rodjenja Marije Banus, to je bio razlog što sam pozvana na raznim događajima da pričam o njoj. Nina Kasijan je po godinama bila odmah iza Marije Banus. Tokom Sajma knjiga došla je kod mene Sanda Golopencija koja mi je dala knjigu „Naš život“, u kojoj govori o njenoj majci, Stefaniji Golopencija, koja je bila moja profesorka u gimnaziji „Julija Hasdeu“, a koju sam mnogo volela i zahvaljujuci njoj, jednim delom, ja sam postala pesnikinja. „

Marija Banus debitovala je 1937., zbirkom pesama „Zemlja devojaka“. Knjiga je odmah privukla pažnju kriticara, uključujući i George Kalineskua, o kojoj je pisao u „Istoriji rumunske književnosti od pocetka do danas“, koju je objavio 1941. godine. Nora Iuga:. „Mariju Banus sam upoznala u periodu kada je bila marginalizovana — to nije teška reč jer zaista predstavlja istinu. Niko nije želeo vise da govori sa njom, svi su joj okrenuli leđa. Bilo je to 1971.-1972. godine, odmah posle „kulturne revolucije“. Njena deca su otišla na Zapad, u period kada nisi ni mogao da sanjas o tome, a Marija Banus je mnogo patila zbog toga. . Sve se dešava u komunizmu, u isto vreme kada, pre skoro deset godina, Marija Banus je, bez preterivanja, bila na Everestu rumunske književnosti. Uvek sam razmisljala da bi trebalo da je strašno da padnes u takvu dubinu u najdubljem ponoru. Mislim da je prošla kroz strašne patnje, koje su iz dana u dan

postale sve odvratnije. Kada je napunila 75. godina, bila je u zemlji, a ja sam objavila članak u književnom casopisu Romania Literara, u koji sam rekla da je Marija Banus jedina pesnikinja koja zaslužuje sintagmu „velika gospodja rumunske poezije“ . Zamerilo mi se sto sam je toliko uzdigla“.

Počasni gost na devetom Međunarodnom salonu knjiga „Bookfest“ bila je Poljska. Pod geslom „Quo vadis Poljska? Ka sledećem Nobelu „, Poljski institut je pripremio za“ Bookfest 2014. niz događaja koji su imali za cilj promovisanje poljske književnosti i povećanje interesa rumunske javnosti prema savremenim autorima, ali i prema poljskim klasicima. Ciprian Macesaru, pesnik i romanopisac : „Na Bookfest-u, prisustvovao sam na dve promocije knjiga. Prva je bila promocija antologije Vislava Szimborske, u Poljskom Institutu. Drugi dogadjaj bila je promocija romana Januša Visnievskog pod naslovom „Usamljenost na internetu“. O poznatoj pesnikini, Vislavi Szimborska, nema baš mnogo toga da se kaže, s obzirom da je dobitnica Nobelove nagrade za 1996. Novina ove antologije je u tome da su obuhvacene i pesme iz njenih poslednih zbirki, zbirke koje pokazuju snagu pesnikinje da obnovi jezik kojim se sluzila. Ona uspeva da govori o istim

univerzalnim temama, naginuvsi više ka konkretnim problemima identifikovanim u savremenom dobu. Ima jedna divna pesma o 11. septembru 2001. Postoji jedna poezija koja se bavi pitanjem rasizma. Postoje pesme o tome šta imamo, što nam je dato, o stvarima sa kojima se moramo pomiriti. Kod Szimborske uvek postoji paralela između ljudske slabosti i beskonačnog univerzuma, neprobojnosti, o univerzumu koji je uvek tih. Potpuno drugačija vrsta knjige je druga knjiga koju sam spomenuo. Autor dolazi iz sveta nauke. Visnievski radi kompjuterske programe, prateći dostignuća u hemiji. Počeo je da piše dosta kasno, „Usamljenost na internetu“ je njegov prvi roman. Međutim, ova knjiga je postigla neverovatan uspeh. Ako pokušavamo da pronađemo nešto slično u Rumuniji, necemo uspeti. Samo u Rusiji, ova knjiga je objavljena u milion primeraka. U Poljskoj, po ovom romanu je napravljen i film. „.



Tokom sajma, posetioci su mogli besplatno da gledaju Art bioskop „Bookfest’’ gde su prikazani pobednički filmovi na međunarodnim festivalima koje je organizatorima satvio na raspolaganje Mađarski Institut iz Bukurešta, Ambasada Norveške, Francuski institut i Poljski Institut iz Bukuresta.

Salon knjiga „BOOKFEST” 2014
Salon knjiga „BOOKFEST” 2014

, 14.06.2014, 13:54

Skoro milion tomova, uključujući i nekoliko hiljada novih naslova ponudjeno je na 9. Međunarodnom salonu knjiga „Bookfest“ održanom krajem maja u Bukureštu. Pored raznolike književne ponude, tokom Salona knjiga „Bookfest“ organizovano je oko tri stotina kulturnih manifestacija. Ljubitelji knjige mogli su da učestvuju na kolokvijumima, da uzivaju u projekcijama filmova i interaktivnim dogadjajima za odrasle i decu, od kojih su sa velikim nestrpljenjem čekani razgovori sa poznatim piscima.

Jedna od tačaka od velikog interesa za ljubitelje umetnosti bio je susret sa rumunskim književnicima, a koji su ipak suviše često – i nepravedno — isključeni iz savremenog kulturnog pejzaža. Pesnikinja, romanopisac i prevodilac Nora Iuga: „Ja sam ostala – mislim – jedina iz ovog drustva pisaca koja je lično poznavala neke pesnikinje koje nisu više medju nama. Sada obelezavamo stogodišnjicu rodjenja Marije Banus, to je bio razlog što sam pozvana na raznim događajima da pričam o njoj. Nina Kasijan je po godinama bila odmah iza Marije Banus. Tokom Sajma knjiga došla je kod mene Sanda Golopencija koja mi je dala knjigu „Naš život“, u kojoj govori o njenoj majci, Stefaniji Golopencija, koja je bila moja profesorka u gimnaziji „Julija Hasdeu“, a koju sam mnogo volela i zahvaljujuci njoj, jednim delom, ja sam postala pesnikinja. „

Marija Banus debitovala je 1937., zbirkom pesama „Zemlja devojaka“. Knjiga je odmah privukla pažnju kriticara, uključujući i George Kalineskua, o kojoj je pisao u „Istoriji rumunske književnosti od pocetka do danas“, koju je objavio 1941. godine. Nora Iuga:. „Mariju Banus sam upoznala u periodu kada je bila marginalizovana — to nije teška reč jer zaista predstavlja istinu. Niko nije želeo vise da govori sa njom, svi su joj okrenuli leđa. Bilo je to 1971.-1972. godine, odmah posle „kulturne revolucije“. Njena deca su otišla na Zapad, u period kada nisi ni mogao da sanjas o tome, a Marija Banus je mnogo patila zbog toga. . Sve se dešava u komunizmu, u isto vreme kada, pre skoro deset godina, Marija Banus je, bez preterivanja, bila na Everestu rumunske književnosti. Uvek sam razmisljala da bi trebalo da je strašno da padnes u takvu dubinu u najdubljem ponoru. Mislim da je prošla kroz strašne patnje, koje su iz dana u dan

postale sve odvratnije. Kada je napunila 75. godina, bila je u zemlji, a ja sam objavila članak u književnom casopisu Romania Literara, u koji sam rekla da je Marija Banus jedina pesnikinja koja zaslužuje sintagmu „velika gospodja rumunske poezije“ . Zamerilo mi se sto sam je toliko uzdigla“.

Počasni gost na devetom Međunarodnom salonu knjiga „Bookfest“ bila je Poljska. Pod geslom „Quo vadis Poljska? Ka sledećem Nobelu „, Poljski institut je pripremio za“ Bookfest 2014. niz događaja koji su imali za cilj promovisanje poljske književnosti i povećanje interesa rumunske javnosti prema savremenim autorima, ali i prema poljskim klasicima. Ciprian Macesaru, pesnik i romanopisac : „Na Bookfest-u, prisustvovao sam na dve promocije knjiga. Prva je bila promocija antologije Vislava Szimborske, u Poljskom Institutu. Drugi dogadjaj bila je promocija romana Januša Visnievskog pod naslovom „Usamljenost na internetu“. O poznatoj pesnikini, Vislavi Szimborska, nema baš mnogo toga da se kaže, s obzirom da je dobitnica Nobelove nagrade za 1996. Novina ove antologije je u tome da su obuhvacene i pesme iz njenih poslednih zbirki, zbirke koje pokazuju snagu pesnikinje da obnovi jezik kojim se sluzila. Ona uspeva da govori o istim

univerzalnim temama, naginuvsi više ka konkretnim problemima identifikovanim u savremenom dobu. Ima jedna divna pesma o 11. septembru 2001. Postoji jedna poezija koja se bavi pitanjem rasizma. Postoje pesme o tome šta imamo, što nam je dato, o stvarima sa kojima se moramo pomiriti. Kod Szimborske uvek postoji paralela između ljudske slabosti i beskonačnog univerzuma, neprobojnosti, o univerzumu koji je uvek tih. Potpuno drugačija vrsta knjige je druga knjiga koju sam spomenuo. Autor dolazi iz sveta nauke. Visnievski radi kompjuterske programe, prateći dostignuća u hemiji. Počeo je da piše dosta kasno, „Usamljenost na internetu“ je njegov prvi roman. Međutim, ova knjiga je postigla neverovatan uspeh. Ako pokušavamo da pronađemo nešto slično u Rumuniji, necemo uspeti. Samo u Rusiji, ova knjiga je objavljena u milion primeraka. U Poljskoj, po ovom romanu je napravljen i film. „.



Tokom sajma, posetioci su mogli besplatno da gledaju Art bioskop „Bookfest’’ gde su prikazani pobednički filmovi na međunarodnim festivalima koje je organizatorima satvio na raspolaganje Mađarski Institut iz Bukurešta, Ambasada Norveške, Francuski institut i Poljski Institut iz Bukuresta.


Emilia Dobrin (Sursa foto: fb.com / Anul Nou care n-a fost)
Klub kulture Субота, 01 новембар 2025

Emilija Dobrin – nagrada za životno delo (01.10.1015)

Emilija Dobrin se prvi put pojavila na filmu još tokom studija, u filmovima Bolestne životinje (režija Nikolae Breban, 1970) i klasičnoj komediji...

Emilija Dobrin – nagrada za životno delo (01.10.1015)
Mihail Siskin (arhiva personală)
Klub kulture Субота, 25 октобар 2025

Ruski pisac Mihail Šiškin, u Rumuni (25.10.2025)

Između 25. i 28. septembra, Brašov je bio domaćin prvog izdanja novog i ambicioznog književnog festivala, sugestivno nazvanog NOD. Proglašen...

Ruski pisac Mihail Šiškin, u Rumuni (25.10.2025)
Sorella di Clausura (Photo Festivalul de film și cultură balcanică TAIFAS)
Klub kulture Уторак, 21 октобар 2025

Nacionalna premijera filma „Sorella di Clausura“ srpsko-rumunske rediteljke Ivane Mladenović u Temišvaru

Na Festivalu balkanskog  filma i kulture TAIFAS  u Temišvaru, održana je  nacionalna premijera filma „Sorella di Clausura“, najnovijeg...

Nacionalna premijera filma „Sorella di Clausura“ srpsko-rumunske rediteljke Ivane Mladenović u Temišvaru
Animest 20
Klub kulture Субота, 18 октобар 2025

Animesti 20 (18.10.2025)

Ljubitelji animacije bili su pozvani da, u okviru jubilarnog izdanja Međunarodnog filmskog festivala Animest, zaronе u mračnu i hipnotičku...

Animesti 20 (18.10.2025)
Klub kulture Субота, 11 октобар 2025

Međunarodni filmski festival u Bukureštu (11.10.2025)

Velika nagrada BIFF-a 2025. – Međunarodnog filmskog festivala u Bukureštu dodeljena je filmu „The President’c cake“, u režiji Hasana...

Međunarodni filmski festival u Bukureštu (11.10.2025)
Klub kulture Субота, 04 октобар 2025

Pozorišni festival UNDERCLOUD, 18. izdanje (04.10.2025)

„UNDERCLOUD“, prvi festival nezavisnog pozorišta u Rumuniji, vraća se između 18. septembra i 5. oktobra, sa jubilarnim izdanjem – stigao je...

Pozorišni festival UNDERCLOUD, 18. izdanje (04.10.2025)
Klub kulture Субота, 27 септембар 2025

TATA, višestruko nagrađivani dokumentarni film (27.09.2025)

Lična priča koja je dirnula publiku na festivalima i nagrađena brojnim nagradama, „TATA“, dokumentarni film koji su napisali i režirali Lina...

TATA, višestruko nagrađivani dokumentarni film (27.09.2025)
Klub kulture Субота, 13 септембар 2025

RAD Art Fair – Sajam savremene umetnosti u Bukureštu 
(13.09.2025)

Krajem maja u Bukureštu otvoreno je treće izdanje RAD Art Fair-a, sajma savremene umetnosti. To je bila prilika da se savremeno umetničko...

RAD Art Fair – Sajam savremene umetnosti u Bukureštu 
(13.09.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company