Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Solaris, u režiji Ilinke Stihi,u zvaničnoj konkurenciji za Prix Italia 2022

Dve predstave Nacionalnog radiofonskog pozorišta, Šezdesete godine Eme Stere, u režiji Mihne Kelarua, i Solaris, Stanislava Lema, u slobodnoj adaptaciji i režiji Ilinke Stihi, nalaze se u zvaničnoj konkurenciji Radio-dramske sekcije na prestižnom međunarodnom takmičenju. Prix Italia, posvećena medijskoj produkciji. 74. izdanje Prix Italia održava se ove godine u Bariju, od 4. do 8. oktobra. Organizatori saopštavaju da se na konkurs prijavio rekordan broj od 321 produkcije u tri kategorije – radio, TV, web, od kojih su 94 u kategoriji radio. Produkcije u zvaničnoj konkurenciji dolaze iz 83 javne radio stanice iz 50 zemalja širom sveta. Ilinku Stihi, autorku radio pozorišnog komada Solaris, po Stanislavu Lemu, pozvali smo pred mikrofonom RRI. Ilinka Stihi je studirala filmsku režiju na Akademiji za pozorište i film u Bukureštu, a od 2005. je rediteljka u Rumunskom radiodifuznom društvu. Godine 2013. zajedno sa Atilom Vizauerom, glavnim urednikom – Redakcije radiodrama i Mihneom Kelaruom, inženjerom zvuka – iz iste redakcije, inicirala je prvi Međunarodni radio-pozorišni festival u Rumuniji, Grand Prik Nova. Za svoje produkcije dobila je 7 međunarodnih nagrada i nagradu UNITER za najbolju radijsku emisiju 2013. godine. Bila je član žirija Njujorškog međunarodnog radio festivala 2013. godine i predsednica žirija festivala Prix Marulić u Hrvatskoj, godine. 2014. Režiser-scenarista, potpuno osmišljava svoje zvučne performanse, čak i kada radi na radiodrami, gradeći sve od scenarija do završne obrade zvuka u dubini zvučnih slojeva. Često se književni izvori koriste kao izgovor za zvučnu interpretaciju koja čuva originalnu temu, ali izlazi iz okvira originalnog teksta, kao deo razrađene zvučne arhitekture“, kaže kritičarka Oana Kristea Grigoresku. U izboru tema za svoje radio produkcije, Ilinka Stihi vodi računa o aktuelnosti tema: Solaris je značio sastanak kome se nisam usuđivala da se nadam. Naravno, svi znaju remek-delo Andreja Tarkovskog, film Solaris. Mnogima je možda poznat i roman Stanislava Lema, koji je zapanjujuće složen i prvenstveno govori o ljudskom stanju, iako je naučna fantastika. Moram da kažem da se neko vreme nisam usuđivala da krenem ovim putem, veoma je teško predložiti svoju verziju kada su se veliki umetnici već bavili ovom pričom. Ali ovaj predlog sam dobila od poljskog instituta, preko producenta komada, Oane Kristea Grigoresku, i razmišljala sam o njihovom pozivu, shvatila sam to kao znak, mislila sam da vredi pokušati. I mogu reći da je zaista susret, odnosno ponovni susret sa Solarisom, nakon teškog iskustva pandemije kroz koju smo svi prošli, bio veoma upečatljiv. Za mene je Solaris priča o usamljenosti, jer govorimo o ljudima zaglavljenima na svemirskoj stanici, zaglavljenima u neljudskom univerzumu, koji su prinuđeni da razmišljaju o svom stanju. Nekako smo skoro dve godine bili u donekle sličnoj situaciji i meni se činilo veoma važnim da razmislim o onome što smo preživeli, da pokušamo da otkrijem, mimo istorijskog smisla, smisao koji je ovaj događaj ostavio u našim životima. Sa ovom mišlju sam krenula ka Solarisu i pokušala sam da napravim slobodnu adaptaciju u kojoj sam sebi dozvolila da napišem jedan deo. Savremeni deo, deo koji pripada našim danima, mimo bogate poruke romana i apsolutno spektakularnih opisa, od kojih sam neke citirala u radiodrami. Tako se uobličio projekat Solaris, a potom i divno razvio, kroz saradnju sa kompozitorom Kristijanom Loleom, koji potpisuje originalnu muziku, sa dizajnerom zvuka Tomom Brandušom. Zajedno sa Sabrom Daić sam prevela fragmente iz romana, jer je postojao prevod na rumunski rađen 90-ih godina, koji već ima stari ukus, s obzirom da je tehnologija u poslednjih dvadeset godina evoluirala enormno. Nadam se da se uobličio univerzum koji nije samo koherentan, već i izražajan za trenutak u kojem živimo. Napominjem da sam komad zamislila na način da je dostupna i onima koji ne znaju tekst Stanislava Lema, ne morate pre čitati Solarisa da biste razumeli i saosećali sa mojom predloženom adaptacijom.

Solaris, u režiji Ilinke Stihi,u zvaničnoj konkurenciji za Prix Italia 2022
Solaris, u režiji Ilinke Stihi,u zvaničnoj konkurenciji za Prix Italia 2022

, 08.10.2022, 18:48

Dve predstave Nacionalnog radiofonskog pozorišta, Šezdesete godine Eme Stere, u režiji Mihne Kelarua, i Solaris, Stanislava Lema, u slobodnoj adaptaciji i režiji Ilinke Stihi, nalaze se u zvaničnoj konkurenciji Radio-dramske sekcije na prestižnom međunarodnom takmičenju. Prix Italia, posvećena medijskoj produkciji. 74. izdanje Prix Italia održava se ove godine u Bariju, od 4. do 8. oktobra. Organizatori saopštavaju da se na konkurs prijavio rekordan broj od 321 produkcije u tri kategorije – radio, TV, web, od kojih su 94 u kategoriji radio. Produkcije u zvaničnoj konkurenciji dolaze iz 83 javne radio stanice iz 50 zemalja širom sveta. Ilinku Stihi, autorku radio pozorišnog komada Solaris, po Stanislavu Lemu, pozvali smo pred mikrofonom RRI. Ilinka Stihi je studirala filmsku režiju na Akademiji za pozorište i film u Bukureštu, a od 2005. je rediteljka u Rumunskom radiodifuznom društvu. Godine 2013. zajedno sa Atilom Vizauerom, glavnim urednikom – Redakcije radiodrama i Mihneom Kelaruom, inženjerom zvuka – iz iste redakcije, inicirala je prvi Međunarodni radio-pozorišni festival u Rumuniji, Grand Prik Nova. Za svoje produkcije dobila je 7 međunarodnih nagrada i nagradu UNITER za najbolju radijsku emisiju 2013. godine. Bila je član žirija Njujorškog međunarodnog radio festivala 2013. godine i predsednica žirija festivala Prix Marulić u Hrvatskoj, godine. 2014. Režiser-scenarista, potpuno osmišljava svoje zvučne performanse, čak i kada radi na radiodrami, gradeći sve od scenarija do završne obrade zvuka u dubini zvučnih slojeva. Često se književni izvori koriste kao izgovor za zvučnu interpretaciju koja čuva originalnu temu, ali izlazi iz okvira originalnog teksta, kao deo razrađene zvučne arhitekture“, kaže kritičarka Oana Kristea Grigoresku. U izboru tema za svoje radio produkcije, Ilinka Stihi vodi računa o aktuelnosti tema: Solaris je značio sastanak kome se nisam usuđivala da se nadam. Naravno, svi znaju remek-delo Andreja Tarkovskog, film Solaris. Mnogima je možda poznat i roman Stanislava Lema, koji je zapanjujuće složen i prvenstveno govori o ljudskom stanju, iako je naučna fantastika. Moram da kažem da se neko vreme nisam usuđivala da krenem ovim putem, veoma je teško predložiti svoju verziju kada su se veliki umetnici već bavili ovom pričom. Ali ovaj predlog sam dobila od poljskog instituta, preko producenta komada, Oane Kristea Grigoresku, i razmišljala sam o njihovom pozivu, shvatila sam to kao znak, mislila sam da vredi pokušati. I mogu reći da je zaista susret, odnosno ponovni susret sa Solarisom, nakon teškog iskustva pandemije kroz koju smo svi prošli, bio veoma upečatljiv. Za mene je Solaris priča o usamljenosti, jer govorimo o ljudima zaglavljenima na svemirskoj stanici, zaglavljenima u neljudskom univerzumu, koji su prinuđeni da razmišljaju o svom stanju. Nekako smo skoro dve godine bili u donekle sličnoj situaciji i meni se činilo veoma važnim da razmislim o onome što smo preživeli, da pokušamo da otkrijem, mimo istorijskog smisla, smisao koji je ovaj događaj ostavio u našim životima. Sa ovom mišlju sam krenula ka Solarisu i pokušala sam da napravim slobodnu adaptaciju u kojoj sam sebi dozvolila da napišem jedan deo. Savremeni deo, deo koji pripada našim danima, mimo bogate poruke romana i apsolutno spektakularnih opisa, od kojih sam neke citirala u radiodrami. Tako se uobličio projekat Solaris, a potom i divno razvio, kroz saradnju sa kompozitorom Kristijanom Loleom, koji potpisuje originalnu muziku, sa dizajnerom zvuka Tomom Brandušom. Zajedno sa Sabrom Daić sam prevela fragmente iz romana, jer je postojao prevod na rumunski rađen 90-ih godina, koji već ima stari ukus, s obzirom da je tehnologija u poslednjih dvadeset godina evoluirala enormno. Nadam se da se uobličio univerzum koji nije samo koherentan, već i izražajan za trenutak u kojem živimo. Napominjem da sam komad zamislila na način da je dostupna i onima koji ne znaju tekst Stanislava Lema, ne morate pre čitati Solarisa da biste razumeli i saosećali sa mojom predloženom adaptacijom.


Distribucija radiodrame Solaris je sledeća: Tudor Aron Istodor, Madalina Anea, Emilijan Oprea, Gabrijel Kostin, Radu Banzaru, Marčela Roibu, Kostin Toma Darcu. Producenti: Radio Rumunija i Poljski institute u Bukureštu, u partnerstvu sa Nacionalnim muzejom umetnosti Rumunije. O izboru za Prix Italia Ilinka Stihi kaže: Prix Italia je najstariji radio festival u Evropi, ali i na svetu, jer Evropa ima najdužu tradiciju u umetnosti zvučnog izvođenja. Očigledno je ogromna čast i ogromna radost biti sa kolegama iz celog sveta koji predstavljaju svoje najzanimljivije kreacije, moći da se čujemo ovom prilikom. Ostaje velika radost ovih festivala, za nas, one koji su strastveni u radio pozorištu, što možemo da slušamo naše kreacije i da imamo kolegijalnu razmenu ideja i perspektiva u vreme kada zvučna umetnost svedoči oživljavanju širom Evrope. Svi znamo da podkasti i sve audio produkcije uživaju veliku pažnju publike u onlajnu, a onda se svi bave otkrivanjem novih, zanimljivih žanrova za komunikaciju sa slušaocima.


Šezdesete Eme Stere, u režiji Mihne Kelarua, i Solaris, Stanisłava Lema, u slobodnoj adaptaciji i režiji Ilinke Stihi, dve radiodrame uključene u zvanično takmičenje za Prix Italia, možete čuti na platformi e-teatru.ro, koja obuhvata bogatu arhivu radiodrame u produkciji Radija Rumunija.

Expoziția Brâncuși, Târgu Jiu / Foto: Ștefan Baciu, RRI
Klub kulture Субота, 14 новембар 2026

Brankuši – Fotografija. Nevidljivi atelje (14.11.2026)


Godina 2026. proglašena je zakonom za „Godinu Konstantina Brankuša“, povodom obeležavanja 150 godina od rođenja čuvenog vajara. Tim povodom, u Rumunij…

Brankuši – Fotografija. Nevidljivi atelje (14.11.2026)

Expozitia "Picasso en visite" (sursă foto: facebook Art Encounters
Klub kulture Субота, 07 новембар 2026

Izložba „Picasso en visite” (07.11.2026)

U Temišvaru, na zapadu Rumunije, 17. septembra svečano je otvorena izložba „Picasso en visite”, odnosno „Pikasova poseta”. Izložbu organizuje Fondacij…

Izložba „Picasso en visite” (07.11.2026)
În luna octombrie se desfășoară în capitală proiectul „Ești vecin cu literatura în Sectorul 1”.
Klub kulture Субота, 31 октобар 2026

Književna mapa u Sektoru 1 Bukurešta(31.10.2026)

U oktobru je u glavnom gradu realizovan projekat „ Vi ste komšija književnosti u Sektoru jedan“. Serija događaja deo je inicijative „Književna mapa“, …

Književna mapa u Sektoru 1 Bukurešta(31.10.2026)
Taifas 2026
Klub kulture Субота, 24 октобар 2026

Reditelj Mate Ugrin na festivalu „Taifas” 2026. (24.10.2026.)

Hrvatski reditelj Mate Ugrin učestvovao je na festivalu „Taifas” 2026, u Temišvaru, sa svojim filmom „Petty Thieves”. Film, u koprodukciji Hrvatske, F…

Reditelj Mate Ugrin na festivalu „Taifas” 2026. (24.10.2026.)
Klub kulture Субота, 24 октобар 2026

Animest.21 – 21 godina animacije (24.10.2026)

Međunarodni festival animiranog filma Animest u svom 21. izdanju, završio se 11. oktobra, nakon deset dana projekcija, takmičarskog programa i susreta…

Animest.21 – 21 godina animacije (24.10.2026)
Klub kulture Субота, 17 октобар 2026

Gabrijel Spahiju u novom filmu Martina Skorsezea(17.10.2026)

Tokom više od tri decenije karijere, Gabrijel Spahiju je igrao u filmovima koji su obeležili noviju rumunsku kinematografiju — od „Terminus Paradis“, …

Gabrijel Spahiju u novom filmu Martina Skorsezea(17.10.2026)
Klub kulture Субота, 10 октобар 2026

Studija o baštama. „Cultivators of Life“ (10.10.2026)

Program „Cultivators of Life“, odnosno „Gajimo život“, pokušava da poveže tri vrste znanja koje su do sada uglavnom ostajale odvojene: znanje predaka,…

Studija o baštama. „Cultivators of Life“ (10.10.2026)
Klub kulture Субота, 12 септембар 2026

Projekat Hidrotopias (12.09.2026)

Od 18. juna do 9. jula 2026. godine, Galerija Sector 1 u Bukureštu bila je domaćin je izložbe „Hidrotopias“, projekta koji je pokrenulo Udruženje Qolo…

Projekat Hidrotopias (12.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company