Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Ikonografija fanarjotske epohe(14.03.2016).

Otomansko carstvo koje je bilo u punoj ofanzivi ka Srednjoj Evropi u drugoj polovini 17 veka nosać je elemenata grčko-istočne civilizacije. Vladari Moldavije posle 1711 godine i Vlaške posle 1716 godine poticali su iz redova bogatih grčkih porodica iz četvrti Fanar u Carigradu, i od toga dolazi naziv fanarjot. Fanarjotsko doba smatrano je u istoriografiji kao jedan od najcrnijih razdoblja istorije Rumunije. Glavne karateristike su bile korupcija, brzo bogaćenje i osiromašenje onih koji su imali određeni profit, naročito seljaka i trgovca. Kulturno, fanarjotizam je bio model grcizacije i okretanja ka istoku kao što se može videti u tadašnjoj ikonografiji, naročito na početku 19 veka. Fanarjotsko doba je nestalo posle nasilne revolucije predvođene Tudorom Vladimireksom od 1821 godine, kada se rumunske vladarske porodice vraćaju na prestolima Moldavije i Vlaške. Neke fanarjotske porodice postale su rumunske, postepeno su postale domaće i usvojile su govor nacionalizma i modernizacije. Jako je optužen za sve društveno-ekonomske probleme, fanarjotizam je opstao do druge polovine 19 veka kao važno prisutstvo u životu nove Rumunije koja se pojavila posle 1859 godine ujedinjenjem Vlaške i Moldavije. Istoričar Adrijan Silvan Jonesku analizirao je modu i mentalitet u prvim decenijama rumunskog 19 veka, vek u kojem je još opstao fanarjotski uticaj. Adrijan Silvan Jonesku:

Ikonografija fanarjotske epohe(14.03.2016).
Ikonografija fanarjotske epohe(14.03.2016).

, 09.03.2016, 18:56

Otomansko carstvo koje je bilo u punoj ofanzivi ka Srednjoj Evropi u drugoj polovini 17 veka nosać je elemenata grčko-istočne civilizacije. Vladari Moldavije posle 1711 godine i Vlaške posle 1716 godine poticali su iz redova bogatih grčkih porodica iz četvrti Fanar u Carigradu, i od toga dolazi naziv fanarjot. Fanarjotsko doba smatrano je u istoriografiji kao jedan od najcrnijih razdoblja istorije Rumunije. Glavne karateristike su bile korupcija, brzo bogaćenje i osiromašenje onih koji su imali određeni profit, naročito seljaka i trgovca. Kulturno, fanarjotizam je bio model grcizacije i okretanja ka istoku kao što se može videti u tadašnjoj ikonografiji, naročito na početku 19 veka. Fanarjotsko doba je nestalo posle nasilne revolucije predvođene Tudorom Vladimireksom od 1821 godine, kada se rumunske vladarske porodice vraćaju na prestolima Moldavije i Vlaške. Neke fanarjotske porodice postale su rumunske, postepeno su postale domaće i usvojile su govor nacionalizma i modernizacije. Jako je optužen za sve društveno-ekonomske probleme, fanarjotizam je opstao do druge polovine 19 veka kao važno prisutstvo u životu nove Rumunije koja se pojavila posle 1859 godine ujedinjenjem Vlaške i Moldavije. Istoričar Adrijan Silvan Jonesku analizirao je modu i mentalitet u prvim decenijama rumunskog 19 veka, vek u kojem je još opstao fanarjotski uticaj. Adrijan Silvan Jonesku:


,, Fanarjotski svet je predstavljen u najlepšoj nijansi koju mogu otkriti slikari. Fanarjotsko doba je najbolje doba za oslikavanje. Kada su se veliki boljari obračavali jedan drugom oni su rekli psihi mu, u prevodu moja dušo. Oni su se obračali međusobno takvim pojmovima kao što se vidi i u dokumentima iz arhiva. Oni su se obučavali prateći modu iz Carigrada, koja oslikava bogatstvo stare Vizantije. Faktički oni su kod kuće nastavili Vizantiju, kao što je kazao Nikolaje Jorga u njegovoj teoriji Bizans apre Bizans koja je dobro argumentovana. “<
><
>


Skupocena odela u skladu sa visokim položajma, bila su široka, skupa I umetnički rađena. One su bile prava senzacija za zapadne elite kada su se susrele sa rumunskim boljarima. Adrijan Silvan Jonesku :


,,Toliko skupoceni su bili ovi dvorci iz Jašja i Bukurešta među lićnostima koje su se pojavila dobro obučena da su predstavnici Evropski carskih i kraljevskih kuća ostali začuđeni. Jedan od najvažnijih rumunskih boljara, Jenakica Vakaresku otišao je u dvorcu iz Beča da bi ubedio Cara da protera njegove sinove iz Austrije kod kuće. Oni su prešli na nemačku obuču, i brijali su brade. Gospođe bogatih plemiča carstva skoro su ga skinule da bi se divile njegovoj skupocenoj odeči.”<
><
>


Šta se najviše vidi na slikama boljara I boljarki od prvih decenija početka 19 veka? Skupoceno odelo, skupe bižuterije, oružje. Adrijan Silvan Jonesku:


,, Vidimo bunde od najboljeg kvaliteta, skupocenu svilu, bižuterije, lepo oružje sa srebrom I skupim kamenjem. Sve to pokazuje veliko bogatstvo ovih prelaznih vladara, koji su se ovde obogatili u rekordnom roku. Možemo reći da su imali I ukusa, I vidimo kako znaju da nose takva odela. Znamo da su boljari podeljeni na 3 grupe. Prvi I najvažniji su se zvali veliti, I radi se o onima koji su bili oko vladara. Usledile su 2 I 3 kategorija. Svaka kategorije je imala određenu vrstu odela koju je mogla da nosi. Nijedan nije mogao da pređe preko svog položaja. Važni znak važnosti boljara je bila I brada. Na primer samo oni iz prve kategorije su mogli da nose bradu, dok boljari iz 2 I 3 kategorije su imali samo brkove. Samo kada jedan boljar je unapređen mogao je postati prve kategorije. Tada je došao takozvani berber-baša, brijač vladara koji mu je trasirao kako će trebati da igleda buduća brada I on je stalno brinuo o njoj. “<
><
>


Jako snažno osporena fanarjotska moda je opstala u rumunskom prostoru, ali više kao nostalgija za neka druga stara vremena. Istoričar Adrijan Silvan Jonesku:


,, Fanarjotska moda još je bila snažna u prve 3 decenije 19 veka, jako posle revolucije Tudora Vladimireska, boljari fanarjoti postepeno nestaju, a vladari fanarjoti nestaju sa svime. Ipak, na maskendbalima oni koji su u detinjstvu videli fanarjotsku modu su se tako i obukli da bi još jednom zamišljali da se nalaze kod dvorca vladara fanarjota i da bi se zasmejavali tome. “<
><
>


Ikonografija fanarjotsko doba pokazuje jedan nestali svet, bogatstva i blagostanja. Ipak, radi se samo o blagostanju elita koje su pokušavale da očuvaju mesto u društvu i privilegije u vremenima velikih promena.


Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 29 јун 2026

Laži o ekonomiji u komunizmu

Generalizovana laž bila je odlika komunističkog režima. Kroz sve oblike ispoljavanja, laž je u komunizmu dostigla do sada maksimalne granice. Ono...

Laži o ekonomiji u komunizmu
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 22 јун 2026

Radijski nadzor tokom ratnih godina

Kroz istoriju, ratovi su uvek vođeni sredstvima koja nisu vojna. Špijuni, sabotaže, agenti uticaja i propaganda su stavili svoje mogućnosti na...

Radijski nadzor tokom ratnih godina
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 15 јун 2026

Kulaci

U jeziku kojim je komunistički režim karakterisao svoje protivnike, reč „kijabur“ je napravila posebnu karijeru. Ušla u rumunski iz turskog,...

Kulaci
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 08 јун 2026

Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Moldavija

Godina 1924. bila je problematična za Rumuniju u odnosima sa velikim susedom i proglašenim neprijateljem, Sovjetskim Savezom. Oružane akcije kod...

Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Moldavija
Stranice istorije Понедељак, 25 мај 2026

Nacionalizacija rudnika

Rudarstvo je staro zanimanje na rumunskom prostoru, prisutno u najranijim pomenima stanovnika Karpatskog luka. Posebnost rumunskog rudarstva je...

Nacionalizacija rudnika
Stranice istorije Понедељак, 18 мај 2026

Romulus Rusan

Ime pisca Romulusa Rusana sinonim je za oporavak sećanja na komunističke godine, sećanja koje je bilo potisnuto pre revolucije u decembru 1989....

Romulus Rusan
Stranice istorije Понедељак, 11 мај 2026

Rumunija i Grupa 77

Nakon što je prošla kroz traumu brutalnih, dubokih društvenih promena, koje je sproveo režim komunističke partije uspostavljen 1945. godine uz...

Rumunija i Grupa 77
Stranice istorije Понедељак, 04 мај 2026

Kraljevski lov

Uz berbu i ribolov, lov je bio osnovno ljudsko zanimanje za obezbeđivanje hrane za sebe i druge. Ali lov nije bio samo jednostavan način za...

Kraljevski lov

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company