Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Vojna utvrđenja Bukurešta(26.09.2016)

Do sredine 19 veka, Bukurešt kao i drugi gradovi koji su bili u prostoru pod kontrlom Otomanskog carstva nije imao vojna utvrđenja. Vojna umetnost i ratna filozofija iz 19 veka zahtevala je da strateški grad, prestonica zemlje ima odbrambene štitove protiv neprijatelja. Tako se pojavila ideja odbrambenog štita Bukurešta koji da zaštiti politički i administrativni centar Rumunije zemlje koja se pojavila posle 1859 godine. Razgovarali smo sa istoričarem Sorinom Kristeskom iz Univerziteta Spiru Haret u Bukureštu o ideji izgranje odbrambenog štita Bukurešta:

Vojna utvrđenja Bukurešta(26.09.2016)
Vojna utvrđenja Bukurešta(26.09.2016)

, 26.09.2016, 15:53

Do sredine 19 veka, Bukurešt kao i drugi gradovi koji su bili u prostoru pod kontrlom Otomanskog carstva nije imao vojna utvrđenja. Vojna umetnost i ratna filozofija iz 19 veka zahtevala je da strateški grad, prestonica zemlje ima odbrambene štitove protiv neprijatelja. Tako se pojavila ideja odbrambenog štita Bukurešta koji da zaštiti politički i administrativni centar Rumunije zemlje koja se pojavila posle 1859 godine. Razgovarali smo sa istoričarem Sorinom Kristeskom iz Univerziteta Spiru Haret u Bukureštu o ideji izgranje odbrambenog štita Bukurešta:


,, Ova ideja pojavila se u doba Kuze od 1859 do 1866 godine. On je postavio pitanje odbrane Bukurešta, ali su mu nedostajala sredstva. Ideju je nastavio kralj Karol I posle rata za samostalnost od 1877-78 godine u uslovima da su postojali veoma dobri odnosi sa Belgijom. Karol je doveo u zemlju lićnim pozivom, generala Anrija Aleksisa Brijalmonta, stručnjaka za takve građevine. General Brijalmont je vodio radove slićnih građevina, smatrane veoma dobre u Belgiji kao što je na primer odbrambeni štit Anvera. Organizovani su ovi obilni radovi i tu se odnosimo na 18 vojnih utvrđenja i to u krugu od 72 kilometara oko prestonice. Namena ovih utvrđenja je bila da drži prestonicu daleko od dometa topova neprijatelja. To je razlog zbog kojeg utvrđenja se nalaze na razdaljini od 14-15 kilometara od samog grada. Između tih 18 utvrđenja iz 2 u 2 kilometara postojale su topovske baterije sa topovima kalibrom od 57 milimetara. “<
.<
>


Pojas utvrđenja izgrađen je prema želji belgijskog generala i smatran je od velike strateške važnosti. Sorin Kristesku:


,, Izgradnja je počela 1883 godine i smatra se da je okonćano 1900 godine, trajaći 17 godina, ali se još radilo do 1910-11 godine. Korišćene su obićne cigle za izgradnju, organizovana je aukcija za nabavku 300 miliona, ali je na kraju bilo potrebno 500 miliona cigli. Problem je bio izbor topova, a učestvovale su 2 firme, Kreso iz Francuske i Gruson iz Nemačke. Pobedili su francuzi koji su jako igrali. Oni su tvrdili da francuski vojnici mogu stajati u kuli dok je pod paljbom, dok su nemci dobro znali da vojnik nije imao šta da tamo traži.”<
><
>


Utvrđenja su bila 3 vrste, najvažnije su izgrađene na severu Bukurešta, dok najmanje na jug. Sorin Kristesku govori u nastavku o tome:


,,Utvrđenja prve vrste su bila u Kitili I Otopenju bila su u dužine od 463 metara I naoružana su sa po 2 topa od 150 mm I 2 od 210 mm. Utvrđenja druge vrste bila su u Mogošoaji I Žilavi, imala su 448 metara, 4 topova od 150 mm I 3 od 210 mm. Utvrđenja 3 kategorije bile su u Pantelimonu, Černiki, Kacelu, Leordenju, Popeštju, Berćenju, Broskarelu, Magurele, Bragadiru, Domneštju, Kijažni I Tunarju, imala su dužinu od 400 metara sa debelim zidovima. “<
><
>


Pitali smo Sorina Kristeskua koliko je potrošeno za izgradnju utvrđenja Bukurešta i ako su ona ispunila misiju zbog koje su izgrađena:


,, Ko želi da ima utvrđenje, treba da smatra od početka jedne vojne kampanje da mu nisu potrebni topovi tog utvrđenja. Tamo treba da ostanu sa svim sa ljustvom i municijom i da se iskoriste kasnije. To se nije dogodilo. Kada je Rumunija ušla u Prvi svetski rat, pre potpisivanja vojne i političke konvencije sa Antantom 17 avgusta 1916 godine, 8 avgusta 1916 godine izveštaji Austro-ugarske su pokazivali da je utvrđenje Bukurešta ispražnjeno. Svi topovi su stigli u jedinicama na granici gde su bili potrebni. U ovim uslovima utvrđenje Bukurešta nije imalo smisla. Troškovi su procenjeni na 111 miliona leja u zlato. Ako znamo da je gram zlata bio 3,10 leja, i da je most u Černavodi koštao 35 miliona leja, razumemo da bi bilo bolje da se taj novac upotrebi samo za nabavku oružja.”<
><
>


U toku drugog svetskog rata na utvrđenjima su montirani topovi protivazdušne odbrane da bi odbranili Bukurešt od napada američkih aviona. Po okonćanju rata ona su izgubila svoju prethodnu namenu, a poznata kula 13 Žilava je funkcionisala kao zatvor za političke zatvorenike u doba komunističkog režima.


Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 29 јун 2026

Laži o ekonomiji u komunizmu

Generalizovana laž bila je odlika komunističkog režima. Kroz sve oblike ispoljavanja, laž je u komunizmu dostigla do sada maksimalne granice. Ono...

Laži o ekonomiji u komunizmu
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 22 јун 2026

Radijski nadzor tokom ratnih godina

Kroz istoriju, ratovi su uvek vođeni sredstvima koja nisu vojna. Špijuni, sabotaže, agenti uticaja i propaganda su stavili svoje mogućnosti na...

Radijski nadzor tokom ratnih godina
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 15 јун 2026

Kulaci

U jeziku kojim je komunistički režim karakterisao svoje protivnike, reč „kijabur“ je napravila posebnu karijeru. Ušla u rumunski iz turskog,...

Kulaci
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 08 јун 2026

Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Moldavija

Godina 1924. bila je problematična za Rumuniju u odnosima sa velikim susedom i proglašenim neprijateljem, Sovjetskim Savezom. Oružane akcije kod...

Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Moldavija
Stranice istorije Понедељак, 25 мај 2026

Nacionalizacija rudnika

Rudarstvo je staro zanimanje na rumunskom prostoru, prisutno u najranijim pomenima stanovnika Karpatskog luka. Posebnost rumunskog rudarstva je...

Nacionalizacija rudnika
Stranice istorije Понедељак, 18 мај 2026

Romulus Rusan

Ime pisca Romulusa Rusana sinonim je za oporavak sećanja na komunističke godine, sećanja koje je bilo potisnuto pre revolucije u decembru 1989....

Romulus Rusan
Stranice istorije Понедељак, 11 мај 2026

Rumunija i Grupa 77

Nakon što je prošla kroz traumu brutalnih, dubokih društvenih promena, koje je sproveo režim komunističke partije uspostavljen 1945. godine uz...

Rumunija i Grupa 77
Stranice istorije Понедељак, 04 мај 2026

Kraljevski lov

Uz berbu i ribolov, lov je bio osnovno ljudsko zanimanje za obezbeđivanje hrane za sebe i druge. Ali lov nije bio samo jednostavan način za...

Kraljevski lov

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company