Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Dela klasika rumunske književnosti i Izdavačka kuća Radio

Izdavačka kuća Radio ( koja pripada Društvu Rumunske Radiodifuzije) obeležila je 15. Januar, Dan Nacionalne kulture promocijom više CD-a na kojima je kazivana Emineskuova poezija koja je do naših dana sačuvana u arhivi Radio Rumunije . CD – bok “ Pesme Mihaja Emineskua „, izdanje koje je uredio Titu Maioresku 1883., sada u audio formatu poziva nas da poezije Mihaja Emineskua kroz vreme. Ludovik Antal, Emil Botta, Clody Bertola, George Kalboreanu Jon Karamitru, Konstantin Kodresku, Elvira Godeanu, Jon Manolesku, Marijana Mihuc, Aleksandru Repan, George Vraka su neki od glumaca koji su recitovali poeziju Mihaja Emineskua, u snimcima koji datiraju iz ranih šezdesetih. Florin Iaru, pesnik govorio je na promociji CD-a , navodeći na početku da je “ kazivanje Emineskuove poeyije je najopasnija stvar na svetu.“: “ Mihaj Eminesku je u istoj meri najpoznatiji i najnepoznatiji pesnik rumunskog jezika, koji je prošao kroz mnogo predrasuda koje nam kažu o Emineskuu da je vizionar, fundamentalna osoba, legenda rumunske poezije. Ali sve ove reči nemaju veze sa pesnikom Mihajem Emineskuom. Jer, poezija nije ni spomenik, ni katedrala, ni obaveza, ni ponos, ni nacionalni osećaj. Pesnik postaje nacionalni pesnik ako cela nacija veruje da su njegove pesme dobre, ako većina ljudi vole njegovu poeziju i uvek imaju njegove zbirke nadohvat ruke. Ako ćete me probuditi u ponoc , ja mogu da vam recitujem Emineskuovu poeziju. Jer pesmu koja ti se sviđa nećeš nikad zaboraviti. Zbog toga, verovatno, u Rumuniji ima veoma malo osoba koje čitaju poeziju. I zato ne verujem u koncept nacionalnog pesnika . Mihaj Eminesku je biočovek koji je živeo i pisao svoje misli a ovo je jedan od onih neponovljivih iskustava u istoriji kulture . „

Dela klasika rumunske književnosti i Izdavačka kuća Radio
Dela klasika rumunske književnosti i Izdavačka kuća Radio

, 25.01.2014, 19:43

Izdavačka kuća Radio ( koja pripada Društvu Rumunske Radiodifuzije) obeležila je 15. Januar, Dan Nacionalne kulture promocijom više CD-a na kojima je kazivana Emineskuova poezija koja je do naših dana sačuvana u arhivi Radio Rumunije . CD – bok “ Pesme Mihaja Emineskua „, izdanje koje je uredio Titu Maioresku 1883., sada u audio formatu poziva nas da poezije Mihaja Emineskua kroz vreme. Ludovik Antal, Emil Botta, Clody Bertola, George Kalboreanu Jon Karamitru, Konstantin Kodresku, Elvira Godeanu, Jon Manolesku, Marijana Mihuc, Aleksandru Repan, George Vraka su neki od glumaca koji su recitovali poeziju Mihaja Emineskua, u snimcima koji datiraju iz ranih šezdesetih. Florin Iaru, pesnik govorio je na promociji CD-a , navodeći na početku da je “ kazivanje Emineskuove poeyije je najopasnija stvar na svetu.“: “ Mihaj Eminesku je u istoj meri najpoznatiji i najnepoznatiji pesnik rumunskog jezika, koji je prošao kroz mnogo predrasuda koje nam kažu o Emineskuu da je vizionar, fundamentalna osoba, legenda rumunske poezije. Ali sve ove reči nemaju veze sa pesnikom Mihajem Emineskuom. Jer, poezija nije ni spomenik, ni katedrala, ni obaveza, ni ponos, ni nacionalni osećaj. Pesnik postaje nacionalni pesnik ako cela nacija veruje da su njegove pesme dobre, ako većina ljudi vole njegovu poeziju i uvek imaju njegove zbirke nadohvat ruke. Ako ćete me probuditi u ponoc , ja mogu da vam recitujem Emineskuovu poeziju. Jer pesmu koja ti se sviđa nećeš nikad zaboraviti. Zbog toga, verovatno, u Rumuniji ima veoma malo osoba koje čitaju poeziju. I zato ne verujem u koncept nacionalnog pesnika . Mihaj Eminesku je biočovek koji je živeo i pisao svoje misli a ovo je jedan od onih neponovljivih iskustava u istoriji kulture . „


Takodje uoči Dana nacionalne kulture 15. januara Bookhacolic.ro, rumusnki sajt posvećen knjigama pozvao je nekoliko savremenih rumunskih pesnika da odgovore na anketu koja je bila posvećena pesniku Mihaj Eminesku. Šta znači Eminesku danas, posle više od jednog i po veka od njegovog rođenja, I koja su njihova lična iskustva sa Emineskuovom poezijom. Pesnik Radu Vanku piše: ,,Eminesku je verovatno rumunski pesnik koga sam najčešće pročitao. Dok sam bio student voleo sam panoramski pogled u njegovoj poeziji, posebno njegovu apokalipsu, o kojoj sam pisoa I diplomski rad. Počev sa 30 godinom trudim se da čitam posebno pesme koje najavljuju biografsku poetiku pesnika, počev od Bakovie do pesnika iz dev hiljaditih godina. Ono što mi se čini primernim kod Emineskua, pored njegove neverovatne biografije, koja je gotovo neljudski čista je da su sve ove poetikekoje se razlikuju jedna od druge, doživljene su veoma intenzivno I u superlativu, doživeo je svaku poetiku i svaku poeziju kao da mu je život zavisio od toga. I na neki način je I zavisio. I istovremeno sa njegovim životom, zavisio je I nas život. Na kraju krajeva on je, zapravo, pesnik od kga zavisi, cela rumunska poezija’’. Pesnik Florin IARU kaže: “ Iza tehnike, sjaj, intonacije, retorike, postoji nešto što nema ekvivalent i nema odgovor u naš materijalni svet. To je „osećanje“, kako kaže Titu Maioresku. Osećaš da jeste i najteže je objasniti zašto osećaš da jeste. Nešto te iznenada ispunjava zadovoljstva, isveta, i melanholije, i neparnih topola I uzburkanog jezera. Sve ove stvari dolaze pre nego što ste svesni toga da imate pred sobom govor. Eminesku je bio veliki tehničar iveliki pronalazač jezika. Za njega ništa nije bilo nemoguće. Poremetio je rime I akcenat, predrasude , on je delovao kao pesnik kome je jezik gotovo bezoblična stvar koja ima sve podatke, koji čekaju samo da budu kombinovani. Najteža stvar je da čitaš Emineskuovu poeziju. Zato što ćeš automatski pokušati da daš smisao a pesnik ne želi da kaže ništa više od onoga što je on rekao bukvalno. Potraga za dubljim značenjima, ya drugim značenjima to je gubljenje vremena, uzaludnost, jer, ono što kaže pesnik kaže tamo, kaže I u umovima čitalaca. Vraćajući se na CD koji izdaje Iydavačka kuća Rumunske radiodifuzije, njegov značaj je u tome što veliki glumci čitaju Emineskuovu poeziju“.



Afiş
Klub kulture Субота, 04 април 2026

Svetla budućnost – arhiva jedne kolektivne istorije (04.04.2026)

Nakon svetske premijere na Međunarodnom filmskom festivalu u Amsterdamu (IDFA), dokumentarni film „Svetla budućnost“, u režiji Andre...

Svetla budućnost – arhiva jedne kolektivne istorije (04.04.2026)
Фільм Катане
Klub kulture Субота, 28 март 2026

KATANE, dugometražni debi Joane Miskije (28.03.2026)

Nakon uspešnog međunarodnog nastupa, sa svetskom premijerom na IFFI Goa / Međunarodnom filmskom festivalu u Indiji, sa holivudskom nominacijom za...

KATANE, dugometražni debi Joane Miskije (28.03.2026)
Eugenio Barba la Teatrul Grivița 53
Klub kulture Недеља, 22 март 2026

Mikrosezona „Eudjenio Barba 90“ u pozorištu Grivica 53 (22.03.2026)

Pozorište Grivica 53 je, od 7. i 22. marta 2026. godine, domaćin mikrosezone „Barba 90“, događaja posvećenog Eudjeniju Barbi, jednoj od...

Mikrosezona „Eudjenio Barba 90“ u pozorištu Grivica 53 (22.03.2026)
Expoziția „De la Ulița Filaret la Strada 11 Iunie” (sursă foto:
Klub kulture Недеља, 08 март 2026

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)

Krajem septembra 2025. godine otvorena je izložba „Od Ulice Filaret do Ulice 11. jun”. Izložba je postavljena u kući u kojoj se nalazi...

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)
Klub kulture Субота, 07 март 2026

Izložba „Putovanje u drugi svet“ (07.03.2026)

Muzej Grada Bukurešta (MMB) predstavlja privremenu izložbu „Putovanje u drugi svet. Drevni pogrebni rituali u regionu Varne“, izložbu koja se...

Izložba „Putovanje u drugi svet“ (07.03.2026)
Klub kulture Субота, 28 фебруар 2026

Marina Vojka, protagonistkinja filma „Noćni leptiri“ (28.02.2026)

Sa 89 godina, Marina Voika i dalje osvaja publiku i odiše mladalačkom energijom. „Noćni leptiri“(Fluturi de noapte), debitantski film Andreja...

Marina Vojka, protagonistkinja filma „Noćni leptiri“ (28.02.2026)
Klub kulture Субота, 21 фебруар 2026

Why We Should All Be Feminists (21.02.2026)

Nakon uspeha izložbe „Touch Nature” iz 2024. godine, kustosi Sabine Felner i Aleks Ion Radu okupljaju radove 45 umetnica i umetnika visokog...

Why We Should All Be Feminists (21.02.2026)
Klub kulture Субота, 14 фебруар 2026

Program „CRESC” – obrazovanje i terapija kroz ples (14.01.2026)

Počevši od februara ove godine, savremeni ples postaje mesto susreta umetnosti, obrazovanja i zdravlja. AREAL DANS predlaže široj publici i...

Program „CRESC” – obrazovanje i terapija kroz ples (14.01.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company