Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Klub kulture – Muškarac koji donosi sreću

,,Vidim svoj roman ne samo kao priču o tome kako možeš da pronađeš svoje mesto u svetu, već i o tome kako možeš putem naracije da pronađeš put ka onom drugom’’. Tako kaže Katalin Dorijan Floresku o svom najnovijem romanu ,,Muškarac koji donosi sreću’’, koji je objavila izdavačka kuća Humanitas, u prevodu Marijane Barbulesku. To nije prvi put kada autor rođen u Temišvaru, psiholog po formaciji, koji je napustio Rumuniju za vreme komunizma, kad je imao samo 15 godina, kaže da su život i književnost u tesnoj vezi. Trtenutno, Katalin Dorijan Floresku živi u Cirihu kao samostalni pisac. Objavio je romane Vreme čuda (2001), Kratak put do kuće (2002) i Slepi masažer (2006). Izdavačka kuća C.H. Beck objavila mu je romane Zaira (2008) i Jakob je odlučio da voli (2011). Dobitnik je više nagrada među kojima nabrajamo nagradu Anna Segers i Swiss Book Prize 2011 za knjigu godine u Švajcasrkoj, 2012 dodeljena mu je nagrada Josef von Eichendorff za celokupno delo. O njegovom najnovijem romanu Muškarac koji donosi sreću, Elke Heidenreich kaže: ,, izvrstan roman o veku lutanja, bežanja, proganjana, traženja sreće … Roman u kome preovaldavaju fanatzija, lepota i fantasične slike. Floresku je i do sada dokazao da je talentovani pripovedač. Ovaj roman je, međutim, vrhunac njegovog stvaralaštva’’. Tri generacije i dve priče u kojima je isprepletena nit preko Antalntika, od East Rivera do Dunava, od Suline do Coney Islanda, od Brodveja do jednod rumunskog doma gubavaca. U pozadini predstavljena je Amerika s početka XX veka, divlji pejzaž Delete Dunava, tragedija iz Amerike od 11 septembra i sekvencije iz jučerašnje i današnje Rumunije. Junaci su Ray – umetnik sa Istočne obale i Elena koja je odrasla po dečijim domovima ili porodicama koje su je usvajale – radnica je u jednoj fabrici tekstila. Romani Katalina Dorijana Floreskua imaju svoje korene u stvarnosti. Na primer, Zaira, glavna junakinja romana bila je glumica i lutkarka u Temišvaru koja je preminula pre dve godine. Zbog toga dokumentacija ima značajnu ulogu u njegovim knjigama. Za roman Muškarac koji donosi sreću Katalin Dorijan Floresku se tokokm tri godine podelio između Evrope i Amerike, između Delte Dunava i Njujorka. Pričao nam je kako se budio u četri ujutru, istovremeno sa ribolovcima, da bi išao sa njima u ribolov i na ovaj način je prikupio informacije za njegovu junakinju Elenu. Ali, ako nemate viziju o životu prikupljeni materijal ne možete pretočiti u roman, mišljenja je Katalin Dorijan Floresku: ,,U ovom trenutku sam u Bukureštu. Ovde sam več dva meseca. Prošle godine sam boravio u Bukureštu pokušavajući da shvatim ovaj grad koji nije moj grad, ja sam rođen u Temišvaru. Pokušao sam da shvatim Bukurešt u meri u kojoj je to moguće, video sam njegovu lepu stranu, ali i manje lepo naličije, pokušao sam da razumem njegovu istoriju, da bih mogao da napišem roman čija se radnja dešava ovde. Istraživački rad mi je od velike koristi, bavim se istraživanjem, idem na licu mesta, razgovaram sa ljudima. Za ovo je zaslužno moje zvanje psihologa. Opštenje sa ljudima, način na koji ja komuniciram sa njima, moja radoznalost, hrabrost da uspoznaš samog sebe, sve se to dešava zahvaljujući mom zvanju psihologa. Sve to imam u vidu pre nego što sednem da napišem moje knjige. Ali kad sednem da pišem zaboravljam na sve to. Fokusiram se na način na koji se ponašaju ljudi, jer jedni ostaju humani, dok se drugi menjaju. Interesuje me ova velika priča o postojanju. To je priča o kojoj ja pišem u svakom mom romanu, i svaki put je obogačujem novim aspektima. Jer moji junaci koji su obični ljudi, pokušavaju da prođu kroz život bez straha, neumreći od gladi, uspevši da se osećaju ljudima’’. Katalin Dorijan Floresku nam je govorio i o tome kako da naracijom dođeš do onog drugog: ,, Da zaista u ovom romanu u noći između 11 i 12 sepetmbra Elena i Ray se kriju u jednom podzemnom pozorištu na Menhetnu i počinju da ispričaju jedan drugom sopstveni život. I ako se Elena u svojoj priči vraća u Rumuniji od pre 100 godina, Ray se vraća u Njujork migranata s početka XX veka. Na kraju krajeva ovaj roman je i o potrebi pričanja, možda i zbog toga da bi nastala u tako teškim trenutcima jedna mala ljubavna priča među junacima. Svaku priču čine jedan Ray i jedna Elena koji potiču iz različitih svetova. I da se vratim roman Ray veruje u svoj američki san, da će postati velika zvezda, što neče postati nikad. Elena potiče iz surovog sveta, nema svoje snove, ali može, možda, da nauči da treba da ima više poverenja u sebi’’.

, 30.06.2018, 16:21

,,Vidim svoj roman ne samo kao priču o tome kako možeš da pronađeš svoje mesto u svetu, već i o tome kako možeš putem naracije da pronađeš put ka onom drugom’’. Tako kaže Katalin Dorijan Floresku o svom najnovijem romanu ,,Muškarac koji donosi sreću’’, koji je objavila izdavačka kuća Humanitas, u prevodu Marijane Barbulesku. To nije prvi put kada autor rođen u Temišvaru, psiholog po formaciji, koji je napustio Rumuniju za vreme komunizma, kad je imao samo 15 godina, kaže da su život i književnost u tesnoj vezi. Trtenutno, Katalin Dorijan Floresku živi u Cirihu kao samostalni pisac. Objavio je romane Vreme čuda (2001), Kratak put do kuće (2002) i Slepi masažer (2006). Izdavačka kuća C.H. Beck objavila mu je romane Zaira (2008) i Jakob je odlučio da voli (2011). Dobitnik je više nagrada među kojima nabrajamo nagradu Anna Segers i Swiss Book Prize 2011 za knjigu godine u Švajcasrkoj, 2012 dodeljena mu je nagrada Josef von Eichendorff za celokupno delo. O njegovom najnovijem romanu Muškarac koji donosi sreću, Elke Heidenreich kaže: ,, izvrstan roman o veku lutanja, bežanja, proganjana, traženja sreće … Roman u kome preovaldavaju fanatzija, lepota i fantasične slike. Floresku je i do sada dokazao da je talentovani pripovedač. Ovaj roman je, međutim, vrhunac njegovog stvaralaštva’’. Tri generacije i dve priče u kojima je isprepletena nit preko Antalntika, od East Rivera do Dunava, od Suline do Coney Islanda, od Brodveja do jednod rumunskog doma gubavaca. U pozadini predstavljena je Amerika s početka XX veka, divlji pejzaž Delete Dunava, tragedija iz Amerike od 11 septembra i sekvencije iz jučerašnje i današnje Rumunije. Junaci su Ray – umetnik sa Istočne obale i Elena koja je odrasla po dečijim domovima ili porodicama koje su je usvajale – radnica je u jednoj fabrici tekstila. Romani Katalina Dorijana Floreskua imaju svoje korene u stvarnosti. Na primer, Zaira, glavna junakinja romana bila je glumica i lutkarka u Temišvaru koja je preminula pre dve godine. Zbog toga dokumentacija ima značajnu ulogu u njegovim knjigama. Za roman Muškarac koji donosi sreću Katalin Dorijan Floresku se tokokm tri godine podelio između Evrope i Amerike, između Delte Dunava i Njujorka. Pričao nam je kako se budio u četri ujutru, istovremeno sa ribolovcima, da bi išao sa njima u ribolov i na ovaj način je prikupio informacije za njegovu junakinju Elenu. Ali, ako nemate viziju o životu prikupljeni materijal ne možete pretočiti u roman, mišljenja je Katalin Dorijan Floresku: ,,U ovom trenutku sam u Bukureštu. Ovde sam več dva meseca. Prošle godine sam boravio u Bukureštu pokušavajući da shvatim ovaj grad koji nije moj grad, ja sam rođen u Temišvaru. Pokušao sam da shvatim Bukurešt u meri u kojoj je to moguće, video sam njegovu lepu stranu, ali i manje lepo naličije, pokušao sam da razumem njegovu istoriju, da bih mogao da napišem roman čija se radnja dešava ovde. Istraživački rad mi je od velike koristi, bavim se istraživanjem, idem na licu mesta, razgovaram sa ljudima. Za ovo je zaslužno moje zvanje psihologa. Opštenje sa ljudima, način na koji ja komuniciram sa njima, moja radoznalost, hrabrost da uspoznaš samog sebe, sve se to dešava zahvaljujući mom zvanju psihologa. Sve to imam u vidu pre nego što sednem da napišem moje knjige. Ali kad sednem da pišem zaboravljam na sve to. Fokusiram se na način na koji se ponašaju ljudi, jer jedni ostaju humani, dok se drugi menjaju. Interesuje me ova velika priča o postojanju. To je priča o kojoj ja pišem u svakom mom romanu, i svaki put je obogačujem novim aspektima. Jer moji junaci koji su obični ljudi, pokušavaju da prođu kroz život bez straha, neumreći od gladi, uspevši da se osećaju ljudima’’. Katalin Dorijan Floresku nam je govorio i o tome kako da naracijom dođeš do onog drugog: ,, Da zaista u ovom romanu u noći između 11 i 12 sepetmbra Elena i Ray se kriju u jednom podzemnom pozorištu na Menhetnu i počinju da ispričaju jedan drugom sopstveni život. I ako se Elena u svojoj priči vraća u Rumuniji od pre 100 godina, Ray se vraća u Njujork migranata s početka XX veka. Na kraju krajeva ovaj roman je i o potrebi pričanja, možda i zbog toga da bi nastala u tako teškim trenutcima jedna mala ljubavna priča među junacima. Svaku priču čine jedan Ray i jedna Elena koji potiču iz različitih svetova. I da se vratim roman Ray veruje u svoj američki san, da će postati velika zvezda, što neče postati nikad. Elena potiče iz surovog sveta, nema svoje snove, ali može, možda, da nauči da treba da ima više poverenja u sebi’’.

Afiş Kîzîm
Klub kulture Субота, 02 мај 2026

Kîzîm – između tradicije i slobode (02.05.2026)

„KÎZÎM“, novi film Radua Potkoave, po prvi put na veliko platno donosi priču inspirisanu tatarskom zajednicom u Rumuniji. Snimljen po...

Kîzîm – između tradicije i slobode (02.05.2026)
«Book.art.est #2»
Klub kulture Субота, 25 април 2026

Projekat „Book.art.est”, drugo izdanje (25.04.2026)

„Book.art.est #2 – drugo izdanje” je međunarodni projekat koji je pokrenula Celula de Artă, a polazi od ideje da knjiga može prevazići...

Projekat „Book.art.est”, drugo izdanje (25.04.2026)
Afiş
Klub kulture Субота, 04 април 2026

Svetla budućnost – arhiva jedne kolektivne istorije (04.04.2026)

Nakon svetske premijere na Međunarodnom filmskom festivalu u Amsterdamu (IDFA), dokumentarni film „Svetla budućnost“, u režiji Andre...

Svetla budućnost – arhiva jedne kolektivne istorije (04.04.2026)
Фільм Катане
Klub kulture Субота, 28 март 2026

KATANE, dugometražni debi Joane Miskije (28.03.2026)

Nakon uspešnog međunarodnog nastupa, sa svetskom premijerom na IFFI Goa / Međunarodnom filmskom festivalu u Indiji, sa holivudskom nominacijom za...

KATANE, dugometražni debi Joane Miskije (28.03.2026)
Klub kulture Недеља, 22 март 2026

Mikrosezona „Eudjenio Barba 90“ u pozorištu Grivica 53 (22.03.2026)

Pozorište Grivica 53 je, od 7. i 22. marta 2026. godine, domaćin mikrosezone „Barba 90“, događaja posvećenog Eudjeniju Barbi, jednoj od...

Mikrosezona „Eudjenio Barba 90“ u pozorištu Grivica 53 (22.03.2026)
Klub kulture Недеља, 08 март 2026

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)

Krajem septembra 2025. godine otvorena je izložba „Od Ulice Filaret do Ulice 11. jun”. Izložba je postavljena u kući u kojoj se nalazi...

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)
Klub kulture Субота, 07 март 2026

Izložba „Putovanje u drugi svet“ (07.03.2026)

Muzej Grada Bukurešta (MMB) predstavlja privremenu izložbu „Putovanje u drugi svet. Drevni pogrebni rituali u regionu Varne“, izložbu koja se...

Izložba „Putovanje u drugi svet“ (07.03.2026)
Klub kulture Субота, 28 фебруар 2026

Marina Vojka, protagonistkinja filma „Noćni leptiri“ (28.02.2026)

Sa 89 godina, Marina Voika i dalje osvaja publiku i odiše mladalačkom energijom. „Noćni leptiri“(Fluturi de noapte), debitantski film Andreja...

Marina Vojka, protagonistkinja filma „Noćni leptiri“ (28.02.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company