Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Adriana Babeci i Marija Manolesku, dobitnice nagrada Sofija Nadežde

Adrijana Babeci je osvojila Specijalnu nagradu drugog izdanja Nagrada Sofija Nadežde za žensku književnost za knjigu Književnost bez granica. Publikacija Scena je dodelila nagradu za dramaturgiju koju je osvojila Marija Manolesku.

Adriana Babeci i Marija Manolesku, dobitnice nagrada Sofija Nadežde
Adriana Babeci i Marija Manolesku, dobitnice nagrada Sofija Nadežde

, 07.12.2019, 13:28

Adrijana Babeci je osvojila Specijalnu nagradu drugog izdanja Nagrada Sofija Nadežde za žensku književnost za knjigu Književnost bez granica. Publikacija Scena je dodelila nagradu za dramaturgiju koju je osvojila Marija Manolesku.


Adriana Babeci je pisac, esejista, književni kritičar, profesor komparativne književnosti na Zapadnom univerzitetu u Temišvaru, jedan od najznačajnijih savremenih pisaca. Izgubljene bitke. Dimitrije Kantemir, strategije čitanja (Amarcord, 1998) Dileme Centralne Evrope (Mirton, 1998), Dandizam. Jedna istorija (Polirom, 2004) Poslednji sufle u Parizu. 69 kulinarskih recepata (Polirom, 2006), Le Banat – un Eldorado aux confins (koordinator, Cultures dEurope Central, CIRCE, Universite de Paris-Sorbonne, 2007) neke su od knjiga koje je objavila, odlikovane najznačajnijim rumunskim književnim nagradama. Zajedno s Mirčom Nedelću i Mirčom Mihaješ pisala je roman Žena u crvenom, a 2014. objavila je roman Amazonke. Jedna priča (Polirom). Gracijela Benga, književna kritičarka, članica žirija Sofija Nadežde za žensku književnost napisala je: Koristeći istom sposobnošću oružje epskog zavođenja i naučnog istraživanja, Adriana Babeci je i prozni pisac, sjajna esejistkinja i profesorka koja je ( kroz osetljivost, trud i humanost) očarala mnoge generacije studenata. Ove godine, Specijalna nagrada za Književnost bez granica pripala je Adriani Babeci – jer je našla put do srećnog diskurzivnog preplitanja od kojeg su proza i esej dobili dosta toga “. Adriana Babeci o svojim knjigama, koje ilustruju književnost bez granica: ,,Ako malo pogledam i pravim određeni bilans: pisala sam knjige o kulturnom jugoistoku, doktorat o Dimitriju Kantemiru, dvadeset godina sam radila na doktorskoj disertaciji. Paralelno sa pisanjem ove studije, otkrila sam šta je mnogo bliže mojoj biografiji i duhu mesta gde sam se rodila i gde živim, pa sam počela da se bavim kulturom i književnošću Centralne Evrope. Tako da mogu reći da nemam fizičke, administrativne ili – figurativno rečeno – kulturne ili duhovne granice. Da, bavila sam se u svojim knjigama jugoistokom i Balkanom, ali i srednjom Evropom, u njihovoj plodnoj komplementarnosti, a ne u opoziciji, u opoziciji koja bi isključila jednu u odnosu na drugu. Napisao sam jednu knjigu o feminiziranim muškarcima. Ali rekla sam da treba da budem pravedna i prema muškobanjastim ženama i mislim da je ovo knjiga koja je najviše doprinela dodeljivanju nagrade Sofija Nadežde, Amazonke. Jedna priča. Ovako sam postala, barem do ovog trenutka, dežurna amazonka u Rumuniji. Mislim da sam uspela da posredstvom mojih štiva pređem iza stvarnih i kulturološki imaginarnih granica, ali i van granica između polovima.“


Marija Manolesku objavila je romane Dizač tegova iz Vitana (Polirom, 2006) i Kao kapi krvi na linoleumu u liftu (Cartea Românească, 2010). Diplomirala je na Masteru dramskog pisanja na Akademiji filmske i dramske umetnosti, pobedila je na trećem izdanju DramAcum takmičenja za drame i učestvovala u Dramskoj rezidenciji Royal Court Theatre. Njena najpoznatija štiva su Uz malo pomoći mojih prijatelja, Sado-Maso Blues Bar i kao sebe samog. U oktobru 2019. godine održana je premijera njenog teksta Veliki B, u ZUG.zone Kluž (režija Adonis Tanca), a roman Lovci objavljen je u izdavačkoj kući Polirom. Kristina Modreanu, glavna urednica časopisa scenskih umetnosti scena.ro: Marija Manolesku jedan je od najčešćih artikuliranih glasova savremene drame u Rumuniji. Njeni komadi nadilaze lične priče i uključuju ih u veću priču koja često u središtu ima sukobe među generacijama koje još uvek animiraju rumunsko društvo. „


Marija Manolesku govori nam kako je debitovala kao dramaturškinja: To je bio veoma srećan trenutak za mene, imala sam sreće i uhvatila sam dobar period u rumunskom savremenom pozorištu. Debitovala sam kao dramaturškinja 2006. godine, kada je bio aktivan DramAcum, izvanredna grupa u kojoj su bili mladi rumunski reditelji, Đianina Karbunariu, Radu Apostol, Andreea Valean, Aleksandru Berčanu i Ana Margineanu. U to vreme su uradili izvanredan posao volontiranja kako bi otkrili i promovisali nove glasove u drami. Tako su otkriveni Peka Štefan, Mihaela Mikhailov, Gabi Sandu, i mnogi drugi. Takmičenja koja su dramskim piscima dala šansu da im dela pročitaju profesionalci i, što je još važnije, da njihova dela budu postavljena. Bilo je to dobro vreme i za publiku jer joj je to pomoglo da se upozna sa novom vrstom teksta, mnogo hrabrijim tekstom, mnogo više povezanim sa svakodnevicom. Zahvaljujući ovom kontekstu, moji početni tekstovi su postavljeni u javnim pozorištima, Uz malu pomoć mojih prijatelja postavljen je u Narodnom pozorištu u Jašiju, Sado-Maso Blues Bar, o koji sam napisala u rezidenciji DramAcum, u sardanji sa Đianinom Karbunariuom postavljen je u pozorištu Teatrul Foarte Mic. Za razliku od trenutka kad sam debitovala, mislim da sada prolazimo kroz manje dobar period za nezavisno pozorište, uglavnom zbog smanjenja AFCN sredstava (Administracija Nacionalnog fonda za kulturu). Međutim, sada se postavljaju izvanredne predstave, ali mislim da nam ne bi škodilo malo opuštanja. „

Afiş
Klub kulture Субота, 04 април 2026

Svetla budućnost – arhiva jedne kolektivne istorije (04.04.2026)

Nakon svetske premijere na Međunarodnom filmskom festivalu u Amsterdamu (IDFA), dokumentarni film „Svetla budućnost“, u režiji Andre...

Svetla budućnost – arhiva jedne kolektivne istorije (04.04.2026)
Фільм Катане
Klub kulture Субота, 28 март 2026

KATANE, dugometražni debi Joane Miskije (28.03.2026)

Nakon uspešnog međunarodnog nastupa, sa svetskom premijerom na IFFI Goa / Međunarodnom filmskom festivalu u Indiji, sa holivudskom nominacijom za...

KATANE, dugometražni debi Joane Miskije (28.03.2026)
Eugenio Barba la Teatrul Grivița 53
Klub kulture Недеља, 22 март 2026

Mikrosezona „Eudjenio Barba 90“ u pozorištu Grivica 53 (22.03.2026)

Pozorište Grivica 53 je, od 7. i 22. marta 2026. godine, domaćin mikrosezone „Barba 90“, događaja posvećenog Eudjeniju Barbi, jednoj od...

Mikrosezona „Eudjenio Barba 90“ u pozorištu Grivica 53 (22.03.2026)
Expoziția „De la Ulița Filaret la Strada 11 Iunie” (sursă foto:
Klub kulture Недеља, 08 март 2026

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)

Krajem septembra 2025. godine otvorena je izložba „Od Ulice Filaret do Ulice 11. jun”. Izložba je postavljena u kući u kojoj se nalazi...

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)
Klub kulture Субота, 07 март 2026

Izložba „Putovanje u drugi svet“ (07.03.2026)

Muzej Grada Bukurešta (MMB) predstavlja privremenu izložbu „Putovanje u drugi svet. Drevni pogrebni rituali u regionu Varne“, izložbu koja se...

Izložba „Putovanje u drugi svet“ (07.03.2026)
Klub kulture Субота, 28 фебруар 2026

Marina Vojka, protagonistkinja filma „Noćni leptiri“ (28.02.2026)

Sa 89 godina, Marina Voika i dalje osvaja publiku i odiše mladalačkom energijom. „Noćni leptiri“(Fluturi de noapte), debitantski film Andreja...

Marina Vojka, protagonistkinja filma „Noćni leptiri“ (28.02.2026)
Klub kulture Субота, 21 фебруар 2026

Why We Should All Be Feminists (21.02.2026)

Nakon uspeha izložbe „Touch Nature” iz 2024. godine, kustosi Sabine Felner i Aleks Ion Radu okupljaju radove 45 umetnica i umetnika visokog...

Why We Should All Be Feminists (21.02.2026)
Klub kulture Субота, 14 фебруар 2026

Program „CRESC” – obrazovanje i terapija kroz ples (14.01.2026)

Počevši od februara ove godine, savremeni ples postaje mesto susreta umetnosti, obrazovanja i zdravlja. AREAL DANS predlaže široj publici i...

Program „CRESC” – obrazovanje i terapija kroz ples (14.01.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company