Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Iza društvenih medija (15.09.2023)

Prema podacima Digital News Report, najpoznatije studije istraživanja poverenja u digitalne vesti, veliki deo čitalačke publike zaobilazi ili čak izbegava važne vesti poput ruske invazije na Ukrajinu ili ekonomske krize. U skladu sa pomenutom studijom ljudi nisu više zainteresovani za ove teme i biraju informacije sa društvenih mreža jer su im ove najčešče nadohvat ruku. Dovoljno je samo da otvorite telefon i na facebooku, Instagramu ili Tik Toku dobićete informacije iako ove nisu proverene, a izvori nisu izneseni. Univerzitetski profesor dr Raluka Radu sa Falukteta za novinarstvo i komunikacijske nauke Univerziteta u Bukureštu, partner Rojters instituta u realizaciji najobimnije studije na svetu o upotrebi informacija i mišljenja digitalne audijencije, u intervju za Radio Rumunija odnosila se na aspekte ovogodišnjeg izveštaja: ,,Postojao je jedan zaoktet u pandemiji kada su tradicionalni mediji preuzeli ulogu društvenih medija. Problem leži u činjenici da pojedni društveni mediji nisu usmeravali ljude na sajtove ili tradicionalne medije. Tako se dešava sa Tik Tokom i Instagramom. Dve društvene mreže koje koriste mnogi mladi ljudi u svetu i Rumuniji. Od pre nekoliko godina sa iznenadjenjem konstatujemo nagli uspon Tik Toka, jer je ovaj omiljen medju mladima, tako da svake godine mlada populacija dolazi sa njenim običajima i zamenjuje popolaciju koja stari. U pojedinim zemljama Tik Tok ima malu tržisnu kvotu, posebno u zemljama zapadne Evrope, razvijenim državama sa ekonomske tačke i sa stabilnom demokratijom. U drugim državama, posebno u Južnoj Americi ili zemljama Bliskog istoka, Tik Tok je široko raspostranen u odnosu na evropske države koje su u Digital News Reportu“

Iza društvenih medija (15.09.2023)
Iza društvenih medija (15.09.2023)

, 15.09.2023, 12:59

Prema podacima Digital News Report, najpoznatije studije istraživanja poverenja u digitalne vesti, veliki deo čitalačke publike zaobilazi ili čak izbegava važne vesti poput ruske invazije na Ukrajinu ili ekonomske krize. U skladu sa pomenutom studijom ljudi nisu više zainteresovani za ove teme i biraju informacije sa društvenih mreža jer su im ove najčešče nadohvat ruku. Dovoljno je samo da otvorite telefon i na facebooku, Instagramu ili Tik Toku dobićete informacije iako ove nisu proverene, a izvori nisu izneseni. Univerzitetski profesor dr Raluka Radu sa Falukteta za novinarstvo i komunikacijske nauke Univerziteta u Bukureštu, partner Rojters instituta u realizaciji najobimnije studije na svetu o upotrebi informacija i mišljenja digitalne audijencije, u intervju za Radio Rumunija odnosila se na aspekte ovogodišnjeg izveštaja: ,,Postojao je jedan zaoktet u pandemiji kada su tradicionalni mediji preuzeli ulogu društvenih medija. Problem leži u činjenici da pojedni društveni mediji nisu usmeravali ljude na sajtove ili tradicionalne medije. Tako se dešava sa Tik Tokom i Instagramom. Dve društvene mreže koje koriste mnogi mladi ljudi u svetu i Rumuniji. Od pre nekoliko godina sa iznenadjenjem konstatujemo nagli uspon Tik Toka, jer je ovaj omiljen medju mladima, tako da svake godine mlada populacija dolazi sa njenim običajima i zamenjuje popolaciju koja stari. U pojedinim zemljama Tik Tok ima malu tržisnu kvotu, posebno u zemljama zapadne Evrope, razvijenim državama sa ekonomske tačke i sa stabilnom demokratijom. U drugim državama, posebno u Južnoj Americi ili zemljama Bliskog istoka, Tik Tok je široko raspostranen u odnosu na evropske države koje su u Digital News Reportu“


Studija takodje u prvi plan stavlja i probleme sa kojima se štampa suočava, počev sa nepoverenjem, nezainteresovanošću i dezinformacijama i zaključuje da poverenje u rumunsku štampu i dalje opada. Već drugu godinu zaredom, poverenje je palo na najniži nivo u poslednjih 7 godina. Od 10 ispitanih subjekata 7 zaobilazi novinske vesti. Krize koje se neprestano poklapaju posle pandemije koronavirusa, koji je duže vreme držao ljude zatvorene po kućama, zatim rat u Ukrajini, prekomerno informnisanje i informacioni umor doprineli su smnjenju interesovanja za vesti i klasične izvore informacija, kaže Raluka Radu: ,,Izveštaj dokazuje da su društveni mediji a ne novinari prvenstveni izvor informisanja ljudi. Radi se o običnim ljudi što je veliki problem. Dobijaju se informacije od svakoga, od nepoznatih osoba, od ljudi koji nemaju nikakve veze sa štampom“- upozorava i Antonija Matej, lektor na Fakultetu novinarstva i informationih nauka: ,,Na kraju treba da priznamo da i novinari imaju velike probleme. Da bi bio siguran da je vest korektna potrebno je mnogo više vremena za proveravanje nego pre 10 godina, kada nismo bili pod udarom lažnih vesti. Način rada novinara je promenjen i novinari su izloženi brojnim pritiscima. Ceo rad na dokumentaciji jednog materijala ili reakizaciji jedne jednostavne vesti sada traja mnogo više“


Radiografija svetske štampe, polazeći od rezultata Digital News Report pokazuje da postoji ogromni pritisak na novinare svuda u svetu, dodaje Raluka Radu: ,,Praktično stanje štampe se pogoršava ne samo zbog činjenice da se čitalačka publika okrenula ka društvenim mrežama. I državni pritisak na novinare je sve jači. Ove godine prvi put kolege sa Oksforda odlučili su da na dve stranice izveštaja dodaju i veoma važana pitanja: gde se nalazi dotična država na rang listi novinara bez granica?, gde se nalazi sloboda infornisanja na rang listi?, da li su novinari pretučeni?, da li vam je strah da iznosite sopstvene političke stavove na društvenim mrežama?, da li vam je potrebna državna saglasnost za otavaranje jednog sajta? U pojedinin državama odgovor na ova pitanja bio je potvrdan. Praktično u celom svetu postoji borba izmedju vlasti, koje pokušavaju da steknu što više moči, i sa druge strane demokratije i novinara, koji imaju obavezu da brane demokratiju za dobrobit cele zajednice.



Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute (foto:
Budućnost počinje danas петак, 20 јун 2025

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)

Budžeti za odbranu, rat u Ukrajini i uticaj posledica ratna na prilagodjavanje Severnoatlanske alijanse biće glavne teme junskog samita NATO-a u...

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)
(foto: pixabay.com)
Budućnost počinje danas петак, 13 јун 2025

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)

Informisanje i poznavanje opasnosti predstavljaju najverovatnije najefikasniju odbrambenu strategiju pred opasnostima koje vrebaju na onlajn...

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)
Depresija- sve češći mentalni poremećaj (06.06.2025)
Budućnost počinje danas петак, 06 јун 2025

Depresija- sve češći mentalni poremećaj (06.06.2025)

Depresija je kognitivni poremećaj koji negativno utiče na način mišljanja, na sećanje, pažnju i preradu informacija. Osobe koje pate od...

Depresija- sve češći mentalni poremećaj (06.06.2025)
Sursa foto: pixabay.com
Budućnost počinje danas петак, 23 мај 2025

Ugovor od strateškog značaja (23.05.2025)

U poslednjih 11 godina, tačnije od kada je Rusija aneksirala Krim, Amerikanci su poslali Ukrajini vojnu pomoć i nijedan američki visoki zvaničnik...

Ugovor od strateškog značaja (23.05.2025)
Aktuelnosti петак, 16 мај 2025

Beli dim u Vatikanu

Vrata Sikstinske kapele u Vatikanu zaključana su 7. maja, što je označilo početak tajne konklave, na kojoj je 133 kardinala iz celog sveta...

Beli dim u Vatikanu
Budućnost počinje danas петак, 09 мај 2025

Vežbe za telo i um (09.05.2025)

Vežbe, fizički napor uopšte pomažu telu da oslobodi dopamin – supstancu koju mozak koristi da prenese osećaj zadovoljstva i sreće. Pored...

Vežbe za telo i um (09.05.2025)
Budućnost počinje danas петак, 02 мај 2025

Uvoz radne snage (02.05.2025)

Prema statističkim podacima u poslednjim godinama uvoz radne snage u Rumuniji bio je u uzlaznom trendu, kao inače i u mnogim drugim evropskim...

Uvoz radne snage (02.05.2025)
Budućnost počinje danas петак, 18 април 2025

Trgovinski rat koji menja svet (18.04.2025)

Nedavne carine koje je predsednik SAD najavio izazvale su prave šokove. 2. april je ,,dan američkog oslobodjenja’’ i ostaće u sećanje kao...

Trgovinski rat koji menja svet (18.04.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company