Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Kuda ide Republika Moldavija?

U roku od samo 5 meseci Republika Moldavija je zabeležila neslavan rekord, smenila je tri vlade, poslednjem prozapadnom kabinetu premijerke Maje Sandu Parlament je izglasao nepoverenje na inicijativu socijalista iz vladajuće koalicije. Ishod se mogao predvideti jer su socijalisti nagovestili da će traziti glasanje o nepoverenju ako ce Maja Sandu preuzeti odgovornost za nacrt izmene Zakona o tužilastvu, koji bi predvideo šire nadležnosti premijerke prilikom izbora kandidata za dužnost generalnog tužioca. Od samog formiranja vlade u junu, koalicija izmedju socijalista i proevropski opredeljenih poslanika bila je krajnje rešenje za formiranje kabineta posle tromesečnih neuspesnih pregovora. Dan Dungaču direktor Instituta za političke studije i medjunarodne odnose Rumunske akademije, gost Radia Rumunija objasnjava kako je nastala koalicija izmedju prodemokrata i socijalista predsednika Igora Dodona: ,, U prvom redu imamo uklanjanje gospodina Plahotnjuka i deblokada institucija u Kišinjevu zbog stava Demokratske partije i gospodina Plahodnjuka lično. Na unutrašnjem planu, udaljavanje Plahotnjuka je bio glavni ulog. Posle 3. Juna, kada su u Kišinjevu bili istovremeno predstavnik Stejt departmana, evropski komesar za proširenje i predstavnik Kremlja, čuveni Kozak, formirana je ova koalicija.Glavni plan je bilo udaljavanje gospodina Plahotnjuka. Pored toga tri vazna aktera zauzela su mesto za pregovaračkim stolom i postigla dogovora da se formira jedna neprirodna koalicija. Odnosno da Istok i Zapad formiraju koaliciju. Najvno je verovati da su se trojica satala u Kišinjevu samo da udalje Plahotnjuka. Uvek je postojao geopoliticki, strateški plan. U korelaciji sa dešavanjima u Ukrajini jer je Ukrajina kljuc regionalnog dogovora, a ne Republika Moldavija.“

Kuda ide Republika Moldavija?
Kuda ide Republika Moldavija?

, 22.11.2019, 09:37

U roku od samo 5 meseci Republika Moldavija je zabeležila neslavan rekord, smenila je tri vlade, poslednjem prozapadnom kabinetu premijerke Maje Sandu Parlament je izglasao nepoverenje na inicijativu socijalista iz vladajuće koalicije. Ishod se mogao predvideti jer su socijalisti nagovestili da će traziti glasanje o nepoverenju ako ce Maja Sandu preuzeti odgovornost za nacrt izmene Zakona o tužilastvu, koji bi predvideo šire nadležnosti premijerke prilikom izbora kandidata za dužnost generalnog tužioca. Od samog formiranja vlade u junu, koalicija izmedju socijalista i proevropski opredeljenih poslanika bila je krajnje rešenje za formiranje kabineta posle tromesečnih neuspesnih pregovora. Dan Dungaču direktor Instituta za političke studije i medjunarodne odnose Rumunske akademije, gost Radia Rumunija objasnjava kako je nastala koalicija izmedju prodemokrata i socijalista predsednika Igora Dodona: ,, U prvom redu imamo uklanjanje gospodina Plahotnjuka i deblokada institucija u Kišinjevu zbog stava Demokratske partije i gospodina Plahodnjuka lično. Na unutrašnjem planu, udaljavanje Plahotnjuka je bio glavni ulog. Posle 3. Juna, kada su u Kišinjevu bili istovremeno predstavnik Stejt departmana, evropski komesar za proširenje i predstavnik Kremlja, čuveni Kozak, formirana je ova koalicija.Glavni plan je bilo udaljavanje gospodina Plahotnjuka. Pored toga tri vazna aktera zauzela su mesto za pregovaračkim stolom i postigla dogovora da se formira jedna neprirodna koalicija. Odnosno da Istok i Zapad formiraju koaliciju. Najvno je verovati da su se trojica satala u Kišinjevu samo da udalje Plahotnjuka. Uvek je postojao geopoliticki, strateški plan. U korelaciji sa dešavanjima u Ukrajini jer je Ukrajina kljuc regionalnog dogovora, a ne Republika Moldavija.“



Za Republiku Moldaviju plan je bio degeopolitizacija, smatra Dan Dungaču, koji smatra da u zoni strateških hipoteza na ovom prostoru izmedju Evropske unije i Ruske Federacije ne treba iritirati ni jednu ni drugu stranu, a Ukrajina i Republika Moldavija ne treba da budu deo spora: ,,Ovo se može realizovati sa stanovišta Rusije, formiranjem takozvane federacije, koju Moskva naziva ,,države sa specijalnim statusom“ u Dombasu u Ukrajini i Pridnjestrovlju u Republici Moldaviji, kako bi se ove zone sa specijalnim statusom, ustvari separatističke, mogle kontrolisati ili da budu snažna kontrolna poluga bezbednosne i spoljne politike Kišinjeva i Kijeva. Na ovaj način Rusija tretira ovu zonu. Možda se neko i slaže sa ovakvim pokušajem i u Republici Moldaviji. Ova najšira koalicija u istoriji Rpublike Moldavije bila je u najboljoj situaciji da realizuje ovaj projekat. Jer je imala legitimitet i od strane istoka i zapada. Rusima je dobro poznato da je Memorandum Kozalk propao 2003. godine jer je bio samo ruski plan. Bez zapada za pregovaračkim stolom.Sada je za stolom bio i Zapad i oavakv projekat mogao bi teoretski da postane funkcionalan“



Posla pada Vlade Maje Sandu, proruski predsednik Republike Moldavije Igor Dodon poverio je svom savetniku Jonu Kiki mandat za sastav nove vlade kojoj je ubrzo Parlament izglasao poverenje. U socijalističkoj filoruskoj Vladi, 11 ministara su bliski saradnjici predsednika Dodona. U Bukureštu rumunske vlasti su upozorile da u sadašnjim okolnostima podršaka Rumunije, uključujući finansijsku, biće uslovljena nastavljanjem korenitih reformi za demokratiju i nastavljanje evropskim putem, a spremnost Vlade Rumunije na saradnju sa Vladom u Kišinjevu koja ne bi dala ozbiljne garancije za pravu demokratiju, biće veoma mala.





morski dron
Budućnost počinje danas Петак, 06 новембар 2026

Dronovi i nadzor nad Crnim morem (06.11.2026)

Jedna od najvažnijih promena u rusko-ukrajinskom ratu je pretvaranje Crnog mora u prostor vazdušnog i morskog sukoba. Morski i vazdušni dronovi, raket…

Dronovi i nadzor nad Crnim morem (06.11.2026)
фото: © European Union - Source: EC - Audiovisual Service / Photographer: Christophe Licoppe
Budućnost počinje danas Петак, 23 октобар 2026

Evropski budžet izmedju krize i reforme (23.10.2026)

Budžet Evropske unije za 2028-2034. godinu poprima obrise u vreme geopolitičkih kriza, ekonomskih pristisaka i strateških prioriteta, koji dodatno kom…

Evropski budžet izmedju krize i reforme (23.10.2026)
Foto:  Counselling / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 16 октобар 2026

Stres-bolest XXI veka (16.10.2026)

Skoro neprestano smo prikljućeni na ogromnu količinu informacija i suočeni sa pritiskom da budemo produktivni, sa neizvesnošću, nedostatkom vremena i…

Stres-bolest XXI veka (16.10.2026)
Foto: KWON JUNHO / unsplash.com
Budućnost počinje danas Петак, 09 октобар 2026

Energtska bezbednost Evropske unije (09.10.2026)

Zimski period se približava u Evropi u komplikovanoj energetskoj situaciji, jer pored rata u Ukrajini, izazvan ruskom agresijom pre skoro pet godina k…

Energtska bezbednost Evropske unije (09.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 02 октобар 2026

 Rezultati PISA testova ozbiljan razlog za zabrinutost (02.10.2026)

Programom PISA Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj testira čitalačku i matematičku sposobnost učenika i njihovu pismenost u konkrentnim situac…

 Rezultati PISA testova ozbiljan razlog za zabrinutost (02.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 18 септембар 2026

Pomoć zapada u vreme rata

Podrška Sjedinjenih Američkih Država i Evrope omogućila je Kijevu da se više od četiri i po godine odupre mnogo većoj ruskoj vojsci. Pitanje je sada…

Pomoć zapada u vreme rata
Budućnost počinje danas Петак, 11 септембар 2026

Sa lea na evro

Rumunija, članica Evropske unije od 2007. godine, obavezala se da će usvojiti jedinstvenu valutu kada ispuni neophodne uslove, bez automatskog datuma…

Sa lea na evro
Budućnost počinje danas Петак, 19 јун 2026

Prevare na internetu (17.06.2026)

Onlajn bankarstvo je poslednjih godina postalo svakodnevna pojava. Plaćamo račune telefonom, prebacujemo novac za nekoliko sekundi i proveravamo stan…

Prevare na internetu (17.06.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company