Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Kuda ide Republika Moldavija?

U roku od samo 5 meseci Republika Moldavija je zabeležila neslavan rekord, smenila je tri vlade, poslednjem prozapadnom kabinetu premijerke Maje Sandu Parlament je izglasao nepoverenje na inicijativu socijalista iz vladajuće koalicije. Ishod se mogao predvideti jer su socijalisti nagovestili da će traziti glasanje o nepoverenju ako ce Maja Sandu preuzeti odgovornost za nacrt izmene Zakona o tužilastvu, koji bi predvideo šire nadležnosti premijerke prilikom izbora kandidata za dužnost generalnog tužioca. Od samog formiranja vlade u junu, koalicija izmedju socijalista i proevropski opredeljenih poslanika bila je krajnje rešenje za formiranje kabineta posle tromesečnih neuspesnih pregovora. Dan Dungaču direktor Instituta za političke studije i medjunarodne odnose Rumunske akademije, gost Radia Rumunija objasnjava kako je nastala koalicija izmedju prodemokrata i socijalista predsednika Igora Dodona: ,, U prvom redu imamo uklanjanje gospodina Plahotnjuka i deblokada institucija u Kišinjevu zbog stava Demokratske partije i gospodina Plahodnjuka lično. Na unutrašnjem planu, udaljavanje Plahotnjuka je bio glavni ulog. Posle 3. Juna, kada su u Kišinjevu bili istovremeno predstavnik Stejt departmana, evropski komesar za proširenje i predstavnik Kremlja, čuveni Kozak, formirana je ova koalicija.Glavni plan je bilo udaljavanje gospodina Plahotnjuka. Pored toga tri vazna aktera zauzela su mesto za pregovaračkim stolom i postigla dogovora da se formira jedna neprirodna koalicija. Odnosno da Istok i Zapad formiraju koaliciju. Najvno je verovati da su se trojica satala u Kišinjevu samo da udalje Plahotnjuka. Uvek je postojao geopoliticki, strateški plan. U korelaciji sa dešavanjima u Ukrajini jer je Ukrajina kljuc regionalnog dogovora, a ne Republika Moldavija.“

Kuda ide Republika Moldavija?
Kuda ide Republika Moldavija?

, 22.11.2019, 09:37

U roku od samo 5 meseci Republika Moldavija je zabeležila neslavan rekord, smenila je tri vlade, poslednjem prozapadnom kabinetu premijerke Maje Sandu Parlament je izglasao nepoverenje na inicijativu socijalista iz vladajuće koalicije. Ishod se mogao predvideti jer su socijalisti nagovestili da će traziti glasanje o nepoverenju ako ce Maja Sandu preuzeti odgovornost za nacrt izmene Zakona o tužilastvu, koji bi predvideo šire nadležnosti premijerke prilikom izbora kandidata za dužnost generalnog tužioca. Od samog formiranja vlade u junu, koalicija izmedju socijalista i proevropski opredeljenih poslanika bila je krajnje rešenje za formiranje kabineta posle tromesečnih neuspesnih pregovora. Dan Dungaču direktor Instituta za političke studije i medjunarodne odnose Rumunske akademije, gost Radia Rumunija objasnjava kako je nastala koalicija izmedju prodemokrata i socijalista predsednika Igora Dodona: ,, U prvom redu imamo uklanjanje gospodina Plahotnjuka i deblokada institucija u Kišinjevu zbog stava Demokratske partije i gospodina Plahodnjuka lično. Na unutrašnjem planu, udaljavanje Plahotnjuka je bio glavni ulog. Posle 3. Juna, kada su u Kišinjevu bili istovremeno predstavnik Stejt departmana, evropski komesar za proširenje i predstavnik Kremlja, čuveni Kozak, formirana je ova koalicija.Glavni plan je bilo udaljavanje gospodina Plahotnjuka. Pored toga tri vazna aktera zauzela su mesto za pregovaračkim stolom i postigla dogovora da se formira jedna neprirodna koalicija. Odnosno da Istok i Zapad formiraju koaliciju. Najvno je verovati da su se trojica satala u Kišinjevu samo da udalje Plahotnjuka. Uvek je postojao geopoliticki, strateški plan. U korelaciji sa dešavanjima u Ukrajini jer je Ukrajina kljuc regionalnog dogovora, a ne Republika Moldavija.“



Za Republiku Moldaviju plan je bio degeopolitizacija, smatra Dan Dungaču, koji smatra da u zoni strateških hipoteza na ovom prostoru izmedju Evropske unije i Ruske Federacije ne treba iritirati ni jednu ni drugu stranu, a Ukrajina i Republika Moldavija ne treba da budu deo spora: ,,Ovo se može realizovati sa stanovišta Rusije, formiranjem takozvane federacije, koju Moskva naziva ,,države sa specijalnim statusom“ u Dombasu u Ukrajini i Pridnjestrovlju u Republici Moldaviji, kako bi se ove zone sa specijalnim statusom, ustvari separatističke, mogle kontrolisati ili da budu snažna kontrolna poluga bezbednosne i spoljne politike Kišinjeva i Kijeva. Na ovaj način Rusija tretira ovu zonu. Možda se neko i slaže sa ovakvim pokušajem i u Republici Moldaviji. Ova najšira koalicija u istoriji Rpublike Moldavije bila je u najboljoj situaciji da realizuje ovaj projekat. Jer je imala legitimitet i od strane istoka i zapada. Rusima je dobro poznato da je Memorandum Kozalk propao 2003. godine jer je bio samo ruski plan. Bez zapada za pregovaračkim stolom.Sada je za stolom bio i Zapad i oavakv projekat mogao bi teoretski da postane funkcionalan“



Posla pada Vlade Maje Sandu, proruski predsednik Republike Moldavije Igor Dodon poverio je svom savetniku Jonu Kiki mandat za sastav nove vlade kojoj je ubrzo Parlament izglasao poverenje. U socijalističkoj filoruskoj Vladi, 11 ministara su bliski saradnjici predsednika Dodona. U Bukureštu rumunske vlasti su upozorile da u sadašnjim okolnostima podršaka Rumunije, uključujući finansijsku, biće uslovljena nastavljanjem korenitih reformi za demokratiju i nastavljanje evropskim putem, a spremnost Vlade Rumunije na saradnju sa Vladom u Kišinjevu koja ne bi dala ozbiljne garancije za pravu demokratiju, biće veoma mala.





Foto: Dati Bendo EC Audiovisual Service European Union 2026
Budućnost počinje danas Петак, 20 март 2026

Kako Evropska unija gradi svoju budućnost ? (20.03.2026)

U svetu u kojem energetska bezbednost, klimatske promene i globalna konkurencija postaju sve intenzivnije, Evropska unija nalazi se u presudnom...

Kako Evropska unija gradi svoju budućnost ? (20.03.2026)
Foto: ckstockphoto / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 13 март 2026

Medicina 4P (13.03.2026)

Zahvaljući tehnološkom napretku i razvoju novih naučnih oblasti, medicina je u poslednjim decenijama napredovala velikom brzinom i pojavio se...

Medicina 4P (13.03.2026)
Foto: LukasJohnns / pixabay,com
Budućnost počinje danas Петак, 06 март 2026

Sukob sa neizvesnim ishodom (06.03.2026)

Goruća situacija na Srednjem istoku skrenula je pažnju javnog mnjenja sa ruske invezije na Ukrajinu, ali za ovaj sukob, koji je ušao u petu...

Sukob sa neizvesnim ishodom (06.03.2026)
Ministar odbrane Rumunije Radu Miruca (foto: gov.ro)
Budućnost počinje danas Петак, 20 фебруар 2026

Zeleno svetlo za instrument SAFE (20.02.2026)

Instrument SAFE (Security Action for Europe) predstavlja hitan i privremeni odgovor Evropske unije na ugrožavanje bezbednosne situacije u cilju...

Zeleno svetlo za instrument SAFE (20.02.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 13 фебруар 2026

 Evropa u više brzina (13.02.2026)

Kontroverzni koncept Evrope u više brzina nije novijeg datuma. On polazi od realnosti da se članice ne razvijaju istim ritmom, što predpostavlja...

 Evropa u više brzina (13.02.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 06 фебруар 2026

Moć algoritama (06.02.2026)

Analizira podatke, identifikuje šablone i pruža rezultate  vrtoglvom brzinom. U medicini može da pomogne rano identifikovanje bolesti. U...

Moć algoritama (06.02.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 23 јануар 2026

Može li 2026. godina da postane godina mira u Ukrajini?(23.01.2026)

Već četiri godine vojni sukob u Ukrajini odnosi hiljade ljudskih života, a sankcije i pregovori još ne pokazuju znake da je na pomolu prekid...

Može li 2026. godina da postane godina mira u Ukrajini?(23.01.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 16 јануар 2026

Migracioni trendovi (16.01.2026)

Globalna migracija procenjuje se na stotine miliona osoba, to su uglavnom radnosposobni ljudi ali i studenati, cele porodice, izbeglice, azilanati i...

Migracioni trendovi (16.01.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company