Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Internacionala Bezbednosnih Službih

Posle 1945., godine u kojoj je Sovjetski savez integralno okupirao Centralnu i Istočnu Evropu, usled pobede nad nacističkom Nemačkom, u istoriji regiona počelo je uspostavljanje komunističkih režima. Nikada primenjen pre 1917., komunistički režim, koji je zamišljala radikalna marksistička grupa predvodjene Rusom Vladimirom Ilićem Lenjinom, zasnovao se na represiji i teroru koji su političke policije stavile u praksu.

Internacionala Bezbednosnih Službih
Internacionala Bezbednosnih Službih

, 23.03.2020, 13:13

Posle 1945., godine u kojoj je Sovjetski savez integralno okupirao Centralnu i Istočnu Evropu, usled pobede nad nacističkom Nemačkom, u istoriji regiona počelo je uspostavljanje komunističkih režima. Nikada primenjen pre 1917., komunistički režim, koji je zamišljala radikalna marksistička grupa predvodjene Rusom Vladimirom Ilićem Lenjinom, zasnovao se na represiji i teroru koji su političke policije stavile u praksu.



Bez obzira na naziv, odnosno CEKA, NKVD ili KGB u Sovjetskom savezu, AVH u Madjarskoj, SB u Poljskoj, StB u Čehoslovačkoj, STASI u Istočnoj Nemačkoj ili Sekuritatea u Rumuniji, obezbednosne službe su imale skoro istu strukturu i misiju: da potisnu bilo koji pokušaj podrivanja autoriteta režima prikupljanjem informacija i fizičkim uklanjanjem. Model, koji je zamislio čuveni Feliks Džerjinski, prvi šef krvave institucije odgovorne za desetine miliona žrtava u Sovjetskom savezu, bio je naknadno primenjen u okupiranim zemljama.



Bezbednosne službe zemalja Centralne i Istočne Evrope imale su skoro isto ponašanje više od 40 godina. Ako su se toliko vremena ponašale na isti način, da li je njihova sudbina bila različita posle 1989., kada je komunističkom režimu došao kraj? Istoričar Marius Oprea misli da njihova sudbina nije bila različita izuzev STASI-ja iz bivše Nemačke Demokratske Republike: ”U svim bivšim komunističkim zemljama postoje akcije bivših obaveštajnih struktura, ali u nekima bivši oficiri za vezu nisu više mogli da dejstvuju. Veoma dobar primer u tom smislu je bivša Demokratska Nemačka u kojoj imena svih oficira STASI-ija uzeta su sa zvaničnih spiskova i znalo se tačno ko šta je uradio, te zavisno od slučaja izvedeni su pred sud, ali nisu više radili u okviru sistema. U Demokratskoj Nemačkoj bilo je, medjutim, pitanje nacionalne bezbednosti, jer su zapadni nemci hteli da znaju sa kojim istočnim nemcima su mogli razgovarati.”



Istoričari koji studiraju savremenu istoriju i bivši sovjetski prostor govore o “Internacionali bezbednosnih službi”, imajući u vidu koncept Internacionale, koji su socijalističke zemlje redovno i odlučno promovisale. Ova “internacionala čekista”, kako ju je nazvao francuski istoričar Emanuel Droa, je model koji je učinio da sudbina ljudi iz informativno-represivnih struktura u njihovim zemljama bude skoro ista posle 1989. Opšte mišljenje, koje osudjuje prisustvo u javnom životu bivših članova represivnih struktura, koji su se preko noći obogatili, postali lideri mišljenja i političari, ne želi da vodi računa o činjenici da su 1989. svi gradjani postali slobodni, dakle i bivši članovi snaga bezbednosti. Marius Oprea, autor uspešne knjige o karijerama bivših rumunskih bezbednjaka, pisao je da u svim bivšim komunističkim zemljama, izuzev istočno-nemačkog slučaja, bivši članovi bezbednosti i njihova deca postali su nove elite.



”U bivšim komunističkim zemljama, srećom, u većoj ili manjoj meri, ove bivše structure zadržale su moć. Upravo onako kako se razbilo jedinstvo bivše rumunske Sekuritate, razbilo se i jedinstvo akcija bezbednosnih službi u bratskim zemljama Varšavskog ugovora. Pre 1989. postojala je bar formalna saradnja medju svim bezbednosnim službama bivših komunističkih zemalja, jer su one vršile razmenu informacija. Sa madjarima, na primer, rumunski obaveštajci imali su veoma dobre odnose kada je bilo reči o davanju i prijemu informacija o dizidentima i političkim protivnicima. Postojale su ii razmene tehnologije izmedju rumuna i istočnih nemaca ili čehoslovaka. Imamo i povod za nacionalni ponos, da tako kažem. Rumuni su 1949. godine, razvili sistem putem kojeg se telefon mogao koristiti kao prijemnik, odnosno moglo se slušati preko telefona.”



Iako se običnom rumunu čini paradoksalno, istoričar Marius Oprea tvrdi da u slučaju rumunske Službe bezbednosti stopa reaktivacije bivših oficira bila je niža nego u drugim bivšim komunističkim zemljama: “Učestvovao sam na kolokvijumu koji je održan 2003. u Vajmaru, gde su bili prisutni stručnjaci za pitanje obaveštajnih službi. Cilj skupa je bio da se predstavljaju radovi o onome šta se desilo sa bezbednosnim službama u svakoj zemlji. Tada je Rumunija najloše stajala u domenu reaktivacije struktura bivse političke policije, zato što u našoj zemlji, u uslovima revolucije od decembra 1989. i državnog udara koji je revoluciji zadala promoskovska struktura predvodjena Jonom Ilijeskuom, vojska i bezbednost nisu više imale kud, posle svega što su učinile u Temišvaru i Bukureštu. One su bile primorane da se druže sa ljudima Moskve, kao u slučaju ministra odbrane Vasilea Mile koji se 22. decembra ujutro pucao u grudi.”



S obzirom da je evolucija istočne polovine sovjetizirane Evrope posle 1945. bila ista do 1989., ono što je usledilo posle one godine nije imalo kako da bude različito. I to je još jedan primer kako, u istoriji, sličnosti su veće nego što mi mislimo.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company