Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Strane diplomate u Rumuniji. Grof od Sent Olera(30.01.2017)


Strane diplomate u Rumuniji. Grof od Sent Olera(30.01.2017)
Strane diplomate u Rumuniji. Grof od Sent Olera(30.01.2017)

, 30.01.2017, 16:09


Rođen 1866 godine i preminuo 1954 godine, August Feliks Šarl od Beopola, grof od Sent Olera došao je u Rumuniju kao ambasador Francuske u burno leto 1916 godine, godine u kojoj Rumunija je ušla u Prvi svetski rat. ,, Beleške nekadašnjeg diplomate u Rumuniju od 1916 do 1920 godine” su pisanja grofa ambasadora o dubokim transformacijama koje su se dogodile u toku svog mandata. Knjiga se broji među najsnažnijim i važnim izvorima informacija o političkim igrama i tragedijama koje su se odvile na kraju velikog rata. Prorumun, antikomunista i pristalica ulaska Rumunije u ratu, Sent Oler ima analitički duh kada posmatra svet oko sebe i ima viziju o toku istorije. Istoričar, Alina Pavelesku preporučuje da se njegova knjiga pročita 2 puta. Alina Pavelesku:


,,Prvu scenu koju sam pročitala u knjizi se odnosi na posetu Sent Olera u kancelariji Aristidea Brianda pre polaska u Rumuniju i on beleži ,,kancelarija čoveka je isto toliko prazna hartija, kao što je njegova glava prazna ideja”.Odjednom to ga je ćinilo simpatičnim i razmislio sam da zaslužuje priznanje svih ljudi koji odlažu da stave u redu hartije u kancelariji. Preporučujem 2 lektire ove knjige. Prva lektira je veoma povoljna za nas rumune, jer je u našu korist. U mnogim situacijama ona nam je povoljnija od sećanja rumuna iz epohe, jer je Sent Oler lik koji je zaljubljen u kraljicu Mariju. On piše lepe stvari o požrtvovanju rumuna, njihovoj plemenitosti i odnosi se na rumunsku političku klasu tako kako mi nismo navikli da govorimo. Još je povoljnije za nas ono što piše Sent Oler o rumunima, jer je on veoma kritičan prema francuskoj političkoj klasi.”<
><
>


Grof od Sent Olera je veoma inteligentan jer razume svet u kojem je stigao. Alina Pavelesku veruje da druga lektira nam pomaže da bolje razumemo knjigu autora. Alina Pavelesku:


,,Preporučujem drugu lektiru jer samo prividno Sent Oler je izvor koji se brzo prilagodio okolnostima. Zašto? Radi se o plemiču koji predstavlja republiku, on je konzervativac koji služi kao diplomata vladu leve orientacije, je civil koji jednog trentuka zajedno sa drugima se oseća nelagodno jer je zaokružen ratom i vojskom, vojnicima i njihovom logikom. Mi znamo kraj priče, ali kada čitamo knjigu Senta Olera neznamo kakav će biti kraj. Istina je da on piše to 1953 godine i nekako tužno zna koja je sudbina Velike Rumunije, i nekako ima potvrdu prema onome što je kritičan prema miru posle Prvog svetskog rata. On nezna koji je bio kraj sveta kojeg je uveo uspeh Sovjetskog Saveza u drugom svetskom ratu. Svaki put čitalac je postavljen da razume kako su videli ljudi te stvari u toku samih događaja i kada nisu znali kraj priče. Kao francuz, dolazio je iz društva koji u tom trenutku je bio više naklonjen rusima nego rumunsko društvo. Francuzi su voleli ruse, i možda ih i dalje vole više nego što smo ih mi rumuni ikada voleli. Sent Oler nije prorus, već naprotiv on ne gaji nikakve iluzije ni o carskoj Rusiji u trenutku kada je stupio u kontakt u Bukureštu sa predstavnicima Rusije sa kojima se pregovarao ulazak Rumunije u ratu. “<
><
>


Književni kritičar Dan Mihajlesku govori u nastavku o načinu na kojeg su ostali videli Sent Olera. Dan Mihajlesku:


,, Jon Duka veoma dobro zna da upavlja diplomatskim svetom, zna da pročita gestove i reči diplomata i upoređuje Poplevskog, rusa koji je imao loš ugled kod njegovih bolševika sa lordom Berklejom, britancem koji je bio bio pod uticajem bankara Žana Krisovelonija. On piše o Sent Oleru: bože ovaj čovek je pošten. Kao i svi francuzi nije znao da se prilagodi. On nije znao da se prilagodi igrama na dva kraja i kako da manevriše između pronemačkih konzervativaca Margilomana i Karpa i pro francuza Bratijanua, Duke, kraljice Marije, Barbu Štirbeja. Duka u nastavku pokazuje kako je uspeo da se prilagodi i ispuni očekivanja, tako da je ovaj francuz postao stručnjak za rumunsku psihologiju. “<
.<
>


Kao što se može videti u svojoj knjizi grof od Sent Olera je imao viziju, jer je očekivao neuspeh komunizma, ćinijenicu koju istiće I Dan Mihajlesku:


,, Divim se ovom čoveku jer je znao da bude desne orientacije, konzervativac koji u Evropi pod dominacijom medija leve orientacije u toku građanskog rata iz Španije je bio na strani nacionalniste Franka. Sent Oler je bio naslednik pukovnika od Beopola koji se borio u Vandeji gde su se dogodili najveći masakri evropske katastrofe koja je bila francuska revolucija, majka bolševičke revolucije. Ovaj čovek je bio blizak vrhu rumunske vlasti koja je gradila Veliku Rumuniju. Bio je blizak Ferdinandu, Mariji, Barbu Štirbeju, Duki I zna da dobro obrazloži sve velike događaje. Istovremeno zna da opiše I malu istoriju I sve ono što je vezano za pozadinu diplomatije. “<
><
>Knjiga grofa od Sent Olera je knjiga čoveka koji je razumeo svet u kojem je živeo i predvideo mu budućnost koja kao i obićno je obojena u crno.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 03 новембар 2025

Rumuni u hronici Đorđa Brankovića

Među izvorima koji se odnose na srednjovekovni rumunski prostor nalaze se i spisi srpskog hroničara i diplomate Đorđa Brankovića. Rođen je...

Rumuni u hronici Đorđa Brankovića
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 27 октобар 2025

Publikacije zabranjene u komunističkoj Rumuniji

Komunistički režim u Rumuniji je uspostavljen 6. marta 1945. godine uz podršku okupacionog Sovjetskog Saveza, a promene koje je počeo da sprovodi...

Publikacije zabranjene u komunističkoj Rumuniji
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 20 октобар 2025

Biblioteka Akademije Rumunije između 1948. i 1989.

Sa preko 14 miliona dela, Biblioteka Rumunske akademije čuva najvredniju kolekciju dokumenata u Rumuniji. Osnovana je 1867. godine, godinu dana...

Biblioteka Akademije Rumunije između 1948. i 1989.
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 13 октобар 2025

Rumuni sa Istarskog poluostrva

Ne žive svi Rumuni u Rumuniji, kao što ni drugi narodi ne žive u potpunosti u svojim zemljama. Danas, van granica Rumunije, Rumuni žive u...

Rumuni sa Istarskog poluostrva
Stranice istorije Недеља, 05 октобар 2025

Iz istorije rumunske žandarmerije

Rumunska država je počela da stvara svoje snage od sredine 19. veka. Jedna od njih bila je Žandarmerija, koja se pojavila u Kneževini Moldaviji...

Iz istorije rumunske žandarmerije
Stranice istorije Понедељак, 29 септембар 2025

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua

Dana 16. aprila 1954. godine, pravnik Lukreciju Petraškanu, istaknuti član Rumunske komunističke partije, pogubljen je streljanjem u zatvoru...

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua
Stranice istorije Понедељак, 22 септембар 2025

Komunistička partija Rumunije u ilegali

Rumunska komunistička partija je, od svog osnivanja, bila teroristička organizacija stavljena u službu Sovjetskog Saveza, terorističke države....

Komunistička partija Rumunije u ilegali
Stranice istorije Понедељак, 15 септембар 2025

Fabrika „23. Avgust“

Zakonom br. 119 od 11. juna 1948. godine, komunistička država je nacionalizovala industrijska, bankarska, osiguravajuća, rudarska i transportna...

Fabrika „23. Avgust“

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company