Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Svet vidjen kroz prozor voza (23.11.2020)

Jedan od velikih izuma čovečanstva je železnica, a promene koje je donela u savremenom svetu bile su ogromne. Čak i nakon pojavljivanja drugih prevoznih sredstava, železnica je ostala široko korišćeno prevozno sredstvo. Poboljšana i modernizovana zahvaljujući novim tehnologijama kojima je raspolagala svaka generacija, železnica ima i dalje budućnost zbog mnogih prednosti. U Rumuniji se železnica pojavila nakon Ujedinjenja Moldavije sa Vlaškom 1859. godine i to je bila prava transformacija, posebno kada je reč o percepciji sveta. Rumuni su počeli da putuju na sve veće razdaljine i da pišu o onome što su videli. Istoričar Radu Marza je profesor na Univerzitetu Babeš-Bojoj u Klužu i autor knjige Rumunski putnici gledajući kroz prozor voza. Pokušaj istorije kulture (1830-1930)“. Pitali sam Radua Marzua šta rumunski putnici otkrivaju gledajući kroz prozor voza?: Putnici vide više stvari kroz prozor voza. Na prvi pogled izgleda da ih zanimaju pejzaži. Čitajući izvore, došao sam do zaključka da ih pejzaži ne zanimaju toliko koliko ih zanimaju ljudi. Zanimaju ih ljudi koje vidjaju kroz prozor voza u pokretu, zanimaju ih ljudi u stanicama i ljudi sa kojima putuju, ljudi u kupeu ili u vagonu. Rumunske putnike zanimaju i posećena mesta, ali interesovanje za prirodne pejzaže, od kojeg sam započeo istraživanje, pojavljuje se kasnije, tek oko 1900. godine. Na primer, istoričar A.D. Ksenopol vrlo lepo piše o železnici Semering u Austriji ili o putovanju vozom kroz Alpe. Ni književnik Mihail Sadoveanu, koji je putovao u Holandiju 20. godina prošlog veka, nije bio toliko zainteresovan za prirodu, već za ljude: od ljudi koji su radili u sopstvenim baštama do vrlo modernog pejzaža holandskih gradova u kojima se pruge presecaju sa kanalima, sa putevima. Njega su zanimale fabrike, elektrifikacija, holandske stanice i život u njima.“

Svet vidjen kroz prozor voza (23.11.2020)
Svet vidjen kroz prozor voza (23.11.2020)

, 23.11.2020, 12:10

Jedan od velikih izuma čovečanstva je železnica, a promene koje je donela u savremenom svetu bile su ogromne. Čak i nakon pojavljivanja drugih prevoznih sredstava, železnica je ostala široko korišćeno prevozno sredstvo. Poboljšana i modernizovana zahvaljujući novim tehnologijama kojima je raspolagala svaka generacija, železnica ima i dalje budućnost zbog mnogih prednosti. U Rumuniji se železnica pojavila nakon Ujedinjenja Moldavije sa Vlaškom 1859. godine i to je bila prava transformacija, posebno kada je reč o percepciji sveta. Rumuni su počeli da putuju na sve veće razdaljine i da pišu o onome što su videli. Istoričar Radu Marza je profesor na Univerzitetu Babeš-Bojoj u Klužu i autor knjige Rumunski putnici gledajući kroz prozor voza. Pokušaj istorije kulture (1830-1930)“. Pitali sam Radua Marzua šta rumunski putnici otkrivaju gledajući kroz prozor voza?: Putnici vide više stvari kroz prozor voza. Na prvi pogled izgleda da ih zanimaju pejzaži. Čitajući izvore, došao sam do zaključka da ih pejzaži ne zanimaju toliko koliko ih zanimaju ljudi. Zanimaju ih ljudi koje vidjaju kroz prozor voza u pokretu, zanimaju ih ljudi u stanicama i ljudi sa kojima putuju, ljudi u kupeu ili u vagonu. Rumunske putnike zanimaju i posećena mesta, ali interesovanje za prirodne pejzaže, od kojeg sam započeo istraživanje, pojavljuje se kasnije, tek oko 1900. godine. Na primer, istoričar A.D. Ksenopol vrlo lepo piše o železnici Semering u Austriji ili o putovanju vozom kroz Alpe. Ni književnik Mihail Sadoveanu, koji je putovao u Holandiju 20. godina prošlog veka, nije bio toliko zainteresovan za prirodu, već za ljude: od ljudi koji su radili u sopstvenim baštama do vrlo modernog pejzaža holandskih gradova u kojima se pruge presecaju sa kanalima, sa putevima. Njega su zanimale fabrike, elektrifikacija, holandske stanice i život u njima.“



Ono što železnica donosi novo je mobilnost robe, poslova, ali, više od svega, moblinost ljudi, precizira istoričar Radu Marza: Mobilnost se uveliko povećavala u odnosu na prethodne epohe i prethodna prevozna sredstva. Na primer, putovanje vozom iz Bukurešta u Karlsbad, odnosno Karlovi Vari u današnjoj Češkoj, trajalo je oko 72 sata dvadesetih godina prošlog veka. A pre železničkog doba ovo putovanje trajalo je nedelju ili dve. Mobilnost jednostavno eksplodira. Očigledno je da ova veća mobilnost približava ljude i pomaže im da lakše, komotnije i brže stignu u udaljena mesta. Železnički vagon je prostor interakcije, ali i neinterakcije. U železničkom vagonu ljudi mogu da razgovaraju. Svima se barem jednom dogodilo da, ušavši u vagon, putnik preko puta pita da li putuje daleko. Ovo je prva rečenica, početak dijaloga koji putnik u vozu vodi praktično od početka putovanja. Ali postoje putnici, uključujući i one sa kojima sam razgovarao, koji ne žele da komuniciraju, a koji bi, naprotiv, želeli da spavaju, da gledaju kroz prozor. Književnik Mihail Sadoveanu ima odlomak u kojem piše koliko želi da ga ostali ostanu na miru, a pisac Liviju Rebreanu pisao je kako ga je jedan putnik u vagonu nagovarao da ispriča priču. “



Ali železnica je takodje mračno mesto, mesto delinkvencije, pa čak i zločina. A najpoznatija knjiga u ovom pogledu je Ubistvo u Orijent-ekspresu“ Agate Kristi. Pitali smo istoričara Radua Marzua koliko je vidljiv ovaj aspekat: Nisam sreo ljude sa onakvim iskustvima ili takvim pričama, ali sećam se da je u jednoj priči istoričar Djordje Baric pisao 1852. godine, kada je putovao kroz Nemačku, da je imao vrlo zanimljivo iskustvo. U jednom trenutku, na železničkoj stanici u Magdeburgu gde je stigao noću, zatečen je jer su tamo postojale četiri pruge, što je za njega bilo apsolutno vrtoglavo. Jedna od njegovih lepih i komičnih primedbi je da je na zidovima železnice stanice bilo oglasa koji su upozoravali Pazite na džeparoše! To se nekako uklapa u ovu priču o železničkom kriminalu.“



Železnica nije ujedinila samo ljude, već i provincije, države, kontinente. Istoričar Radu Marza kaže da povezivanje provincija, zemalja i kontinenata nije bila samo politička stvar: U slučaju Stare rumunske kraljevine to se vrlo dobro vidi i ovo kažu putnici. Čak i u 19. veku putnici shvataju da je železnica način na koji se država povezuje ne samo iz političkih ili sentimentalnih razloga, već iz razloga mobilnosti i komunikacije. Iako su u prvim decenijama železničke istorije na Zapadu postojale kritike i rezerve u vezi sa vozom, na rumunskom prostoru voz je vrlo brzo prihvaćen. To se vidi iz broja putnika. Video sam različite brojke, broj prodatih karata, a ovo je veoma značajno, jer od prvih godina postojanja železnice rumunska javnost je veoma pozitivno prihvatila putovanje vozom“, rekao je istoričar Radu Marza.



Možemo zaključiti da su rumunski putnici otkrivali svet kroz prozor voza i uživali u njemu, a svet je postao sve manji, poznatiji i privlačniji.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company