Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Gjorgje Gjorgju Dež i staljinizam u Rumuniji(21.09.2015)


Gjorgje Gjorgju Dež i staljinizam u Rumuniji(21.09.2015)
Gjorgje Gjorgju Dež i staljinizam u Rumuniji(21.09.2015)

, 21.09.2015, 15:59



1965 godine preminuo je Gjorgje Gjorgju Dež, prvi komunistički lider Rumunije, i jedan od odgovornih za sovijetizaciju pokrenutu 1945 godine pod direktnom kontrolom Crvene armije. Dež je bio olićenje novog načina bavljanja politikom, taj jedinstvene totalitarne komunističke partije. Istoričari smatraju Deža jednog od odgovornih za nestanak rumunske demokratije, agentom Kominterna u međuratnom periodu koji je stigao na najvišim položajma na kraju drugog svetskog rata. Gjorgje Gjorgju Dež rodio se u radničkoj porodici 1901 godine, a njegova supruga je takođe bila radnica. Bio je električar zaposlen u Ateljejima rumunske železnice Grivica. U 29 godini pristupio je Komunističkoj Partiji. U periodu od 1933 godine do 1944 godine bio je u zatvoru zbog njegove uloge u štajku iz Grivice od 1933 godine. Pre izlaska Rumunije iz savezništva sa Nemačkom od 23 avgusta 1944 godine, Dež je oslobođen i postao je lider komunista na slobodi. U zatvoru 1940 godine bio je u istoj zatvorskoj ćeliji sa Nikolajom Čaušekom, koji će postati njegov naslednik posle smrti. Štefan Barlea poznavao je obojicu komunističkih lidera Rumunije i Deža i Čaušeska i iskoristio je povlastice ovog prijateljstva. U jednom intervju za Centar usmene istorije Rumunske radiodifuzije od 2002 godine, Barlea priznaje da vrsta lidera kao što su bili Dež i Čaušesku nije bila moguća u nekom drugom političkom sistemu:


,, Sistem je stvorio dvojicu vođa partije, odnosno države iz perioda komuzima, Deža i Čaušeska. Ja verujem da ako ne bi bili oni, bili bi drugi bolji ili gori od njih, bez nekih promena karakteristika sistema. Ko čita istoriju 20 veka razume da su se slićne stvari dogodile u velikom broju država. Gjorgju Dež je graditelj ekonomskog, političkog i društvenog sistema Rumunije. Gjorgju Dež je stvorio Čaušeska. Pre kraja života, osečao je potrebu da malo poboljša život ljudi i da ispravi neke greške prošlosti, sa uticajem spolja ili ne, tako da je preminuo sa idejom da ne postoje više politički zatvorenici i da je Rumunija imala odrđenu ekonomsku građevinu. Moje je mišljenje da na planu političke delatnosti je bio uveren da će partija pronaći najbolje rešenje da njegov naslednik nastavi i razvije aktivnost. To nekako opravdava ćinjenicu da nije imenovao nekoga za naslednika u trenutku kada je bio teško bolestan.”<,br>><
>


Dež je bio lukav i oštar lider koji je fizički eliminisao protivnike. Neki tvrde i da smrt komunističkog lidera Štefana Foriša od 1940 godine je delo Deža, ali je sigurno da je smrt Lukrecija Patraškanua, važnog protivnika Deža posledica primene njegovog plana. I odstranjenje grupe predvođene Anom Pauker je njegovo delo. Za njegovo ime povezuje se i sovjetizacija Rumunije, ali i pokušaj rumunskih komunista da se oslobode kontrole sovjeta 60’ godina. Neki čak tvrde da je otrovan u toku jedne posete Moskvi, zbog pokušaja da se udalji od Sovjetskog saveza. Štefan Barlea:


,, Osetio sam da je Gjorgju Dež u centar ekonomije. Ne samo što je bio u centar ekonomije, već je posle 1945-46 godine bio na raznim rukovodećim funkcijama u nekim važnim ministarstvima. Rukovodio je kao prvi potpredsednik vlade komisije za stabilizaciju i ekonomsku obnovu i postepeno imenovao je u vladi mnoge iz politbiroa Partije. Vršio je dvostruku kontrolu vlade, a u periodu od 1952 do 1955 godine vladom je rukovodio direktno Gjorgju Dež. Podneli su ostavke trojica važnih ministara kabineta, to jest Ministar finansija, Vasile Luka, Ministar inostranih poslova, Ana Pauker i Ministar unutrašnjih poslova Teohari Đorđersku. Time je Gjor4gju Dež postigao dva cilja istovremeno, najime ostranio je i iz Partije i iz vlade svoje političke protivnike. Faktički on je preuzeo rukovodstvo vlade predlogom da premijer Groza postane predsednik Prezidijuma Velike Narodne Skupštine.”<
><
>


Gjorgje Gjorgju Dež preminuo je 19 marta 1965 godine u Bukureštu, a njegov naslednik je postao Nikolaje Čaušesku. Pre 50 godina komunističko rukovodstvo Rumunije promenilo je lidere, ali ne I način vladanja.

Stranice istorije
Stranice istorije Недеља, 05 октобар 2025

Iz istorije rumunske žandarmerije

Rumunska država je počela da stvara svoje snage od sredine 19. veka. Jedna od njih bila je Žandarmerija, koja se pojavila u Kneževini Moldaviji...

Iz istorije rumunske žandarmerije
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 29 септембар 2025

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua

Dana 16. aprila 1954. godine, pravnik Lukreciju Petraškanu, istaknuti član Rumunske komunističke partije, pogubljen je streljanjem u zatvoru...

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 22 септембар 2025

Komunistička partija Rumunije u ilegali

Rumunska komunistička partija je, od svog osnivanja, bila teroristička organizacija stavljena u službu Sovjetskog Saveza, terorističke države....

Komunistička partija Rumunije u ilegali
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 15 септембар 2025

Fabrika „23. Avgust“

Zakonom br. 119 od 11. juna 1948. godine, komunistička država je nacionalizovala industrijska, bankarska, osiguravajuća, rudarska i transportna...

Fabrika „23. Avgust“
Stranice istorije Понедељак, 08 септембар 2025

Rumunska tipografija za Levanta

Između 16. i 19. veka, rumunske kneževine bile su deo istočnog kulturnog sveta kojim je dominiralo Osmansko carstvo. Smeštene na periferiji...

Rumunska tipografija za Levanta
Stranice istorije Понедељак, 23 јун 2025

Bitka kod Staljingrada

U istoriji velikih oružanih sukoba, postoji nezaboravna bitka ili po veoma velikom broju ljudskih gubitaka, ili po obrtu koji daje ratu, ili po...

Bitka kod Staljingrada
Stranice istorije Понедељак, 02 јун 2025

Euđen Kristesku (1895-1950)

Jedna od ključnih ličnosti u režimu maršala Jona Antoneskua bio je Euđen Kristesku, naslednik strašnog Mihaila Moruzova na mestu direktora...

Euđen Kristesku (1895-1950)
Stranice istorije Понедељак, 26 мај 2025

Slike vaseljenskih sabora

U 2025. godini se obeležava 1700 godina od prvog vaseljenskog sabora u Nikeji 325. godine, kada su se hrišćanski episkopi sastali da raspravljaju...

Slike vaseljenskih sabora

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company