Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Mit o nacionalnom pesniku Mihaju Eminesku(23.11.2015)

Pesnik Mihaj Eminesku rođen 1850 godine i koji je preminuo 1889 godine smatran je nacionalnim pesnikom rumuna, a književni istoričari tvrde da se radi o jednom od stvaraoca modernog rumunskog jezika. Najpoznatija dela Emineskua su patriotske pesme, ali je Eminesku predmet kulta lićnosti koji je dostigao nivo mita. Mnoge stvari koje se pripisuju Eminesku i smatraju se neosporivim istinama drže za ćistu mitologiju. Istoričar Lučijan Boja je preuzeo misiju da poništi mit Emineskua u njegovoj poslednjoj knjizi ,,Mihaj Eminesku, apsolutni rumun. Stvaranje i uništenje jednog mita.”Lučijan Boja:

Mit o nacionalnom pesniku Mihaju Eminesku(23.11.2015)
Mit o nacionalnom pesniku Mihaju Eminesku(23.11.2015)

, 22.11.2015, 16:18

Pesnik Mihaj Eminesku rođen 1850 godine i koji je preminuo 1889 godine smatran je nacionalnim pesnikom rumuna, a književni istoričari tvrde da se radi o jednom od stvaraoca modernog rumunskog jezika. Najpoznatija dela Emineskua su patriotske pesme, ali je Eminesku predmet kulta lićnosti koji je dostigao nivo mita. Mnoge stvari koje se pripisuju Eminesku i smatraju se neosporivim istinama drže za ćistu mitologiju. Istoričar Lučijan Boja je preuzeo misiju da poništi mit Emineskua u njegovoj poslednjoj knjizi ,,Mihaj Eminesku, apsolutni rumun. Stvaranje i uništenje jednog mita.”Lučijan Boja:


,, Mit Eminesku ima više izvora, a ovaj mit je karakterističan u određenoj meri manjim zemljama, manjim kulturama, kulturi koja oseća potrebu da nadoknadi istorisku I kulturnu zaostalost u kojoj se nalazi. To je Rumunija 19 veka kada se stvorio mit Emineska. On je taj rumun koji ima sve osobine I celokupnu genijalnost naroda. On sam je bio uistinu nacionalni I međunarodni genije. To je ono što rumuni sami sebe nude, ali I celom svetu, to je rumunski deo kulture sa izlazom u velikoj kulturi sveta. “<
><
>


Mihaj Eminesku je poseban jer je tipićan za agrarno društvo, konzervativno, kao što je bilo rumunsko u 19 veku. Lučijan Boja:


,, Naravno da je slabost da uložiš sve na samo jednog lika. To se nedogađa sa velikim kulturama. Nevidimo franucze, britance ili nemce da stave sve na jednu lićnost koja da okuplja sve njihove vrline ne samo na književnom planu. To je posebno za Emineskua, on je glavni simbol rumunizma, rumunske duhovnosti, rumunskog naroda, on nije samo veliki pesnik. Da budeš veliki pesnik je već mnogo, ali da budeš proglašen nacionalnim pesnikom, mnogo iznad ostalih nije samo zbog vrednosti njegovih dela, već i zbog identifikacije sa rumunskim narodom. To je izraz frustracije koje imaju rumuni, kao mala država koju ostali ne uzimaju u obzir.”<
><
>


Kako se pojavio mit Eminesku? Lučijan Boja:


,, Mit Eminesku se pojavio u njegovim poslednjim godinama života I tu se pojavljuje kombinacije sjajnih dela I tragične sudbine pesnika. To je kombinacija tragičnog života I vrednosti poezije. U prvim godinama izražavanja mita, radilo se samo o pesmama, ideologija nema veze sa time. Ona se pojavljue tek na početku sledećeg veka u kontekstu pojave nacionalizma. Posle zloupotrebe stranog uticaja, prozapadnog, sledi period ravnoteže kada rumunska tradicija, rumunski seljak se vraćaju u prvi plan. Tada je postao Eminesku ideolog rumunizma. Mit se sve više pojaćao I njega koriste svi, pa I celokupni politički spektar.”<
><
>


Pesnik Grigore Vijeru je autor poznatog stiha ,,da nam sudi Eminesku” koji ukratko pokazuje dimenziju mita pesnika. Pitali smo Lučijana Boju šta to znaći:


,, To znaći da je Eminesku smatran pravim božanstvom rumunizma, on je taj koji je uvek u pravu, koji zna odakle dolazimo I u kom pravcu da krenemo. On je naš vrhovni vodič, I nijedna lićnost ne dostiže nivo Emineskua. Na koga još možemo da mislimo: na Stefana Velikog, Mihaja Hrabrog, reprezentativnim likovima koji su I oni mitovi. Ipak, Eminesku je prvi, on je savršeni izraz rumunske duhovnosti I sudbine rumuna na ovom svetu. On je apsolutni rumun, kako je kazao Petre Cucea I ćije sam reči preuzeo za naslov ove knjige.”<
><
>


Postupak Lučijana Boje smatran je od strane nekih kritičara i samog autora kao stavljenje u redu stvari što se tiće Emineskua. Ponovo Lučijan Boja:


,, Dizanje toliko gore Emineskua, na primer do visine Ajnštajna, da izmisliš kovane zavere o njemu ima samo suprotne rezultate. Postoje ljudi sa opsesijom prema Eminesku, ali postoje I ljudi koji nežele ni da čuju za njega, I tu se radi I o mladoj generaciji. Nemožeš više od toliko Emineskua. To je evolucija koja nije u redu, sa preterivanjima I ekscesima u oba pravca. To ćini veliko zlo samom Eminesku koji u osnovi je veliki pesnik. To je pravi Eminesku. Ja se zalažem za vraćanje onom autentičnom Eminesku.”<
><
>


Verovatno, snaga mita Mihaja Emineskua će uticati da on opstaje u rumunkoj kulturi, ali kritični pogled na njega će otkriti drugim generacijama pravu vrednost pesnika Eminesku, koji je u senci mita Eminesku.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company