Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rumunija i konferencija iz Helsinkija(22.02.2016)


Rumunija i konferencija iz Helsinkija(22.02.2016)
Rumunija i konferencija iz Helsinkija(22.02.2016)

, 22.02.2016, 16:27


Konferencija iz Helsinkija od 1972 godine bila je prva konferencija koja je imala u vidu Evropu kao celinu posle oko 20 godina podela na demokratski Zapad i komunistički Istok. Finska je bila domaćin skupa zbog svoje neutralnosti, jer nije bila ni članica NATO, ni članica Varšavskog pakta. Konferencija je održana u centru za konferencije Dipoli iz Helsinkija i učestvovalo je 35 evropskih država. Ambicije su bile velike jer je bila prva konferencija posvećena bezbednosti i saradnji u Evropi i imala je za cilj da se bavi svim velikim pitanjima sa kojima su se suočavali evropljani, najime politička, pravna, vojna, ekonomska, naučna, kulturna i humanitarna pitanja. Kao i svaka globalna konferencija, ona iz Helsinkija pregovarana je između dva suprostavljena politička, ekonomska i vojna bloka i svaka strana je trebala da ima vidu pretenzije druge strane. Rumunija je učestvovala na konferenciji u Helsinkiju i imala je aktivnu ulogu. Diplomata Valentin Lipati bio je član rumunske delegacije i u jednom intervju kojeg je 1995 godine sinimio Centar usmene istorije Rumunske radiodifuzije on se odnosi na doprinos Rumunije:


,, Iz bilateralnih konsultacija koje smo imali u periodu koji je prethodio konsultacijama u Dipoliju videlo se da ljudima nije bilo jasno što se tiće radnih procedura buduće konferencije. Tada smo mi bolje razmislili da spremimo neke predloge procedure. Kada smo stigli u Dipoliju na kraju novembra, nekoliko dana pre otvaranja konsultacija, mi smo imali u našem diplomatskom koferu jedan pravilnik procedura. Ovaj pravilnik procedura predvideo je princip sa kojeg nismo skrenuli nikada u toku 20 godina u okviru evropskih pregovora i skupova koji su usledili to jest jednakost prava država učestnika, da ne postoji nikakva diskriminacija, da ne postoje velike i male države, sa više ili manje prava, dakle da nebude kao što se događa u Savetu bezbednosti OUN u kojem su stalne članice sa pravom veta i nestalne članice ćiji stavovi su manje poštovani. Kako se može odraziti u pravila procedure ovaj princip suverene jednakosti? Konzenzusom koji dozvoljava svakoj državi učestnici da legitmno brani svoja prava i interese.”<
><
>


Evropski Istok i Zapad susreli su se za stolom pregovora dve decenije po okonćanju rata da bi pronašli zajedničku osnovu saradnje. Jako su se interesi sudili prema principu pripadnosti vojno-političkim blokovima, svaka država je imala svoje interese u promovisanju principa, tema za razgovor i procedura. Valentin Lipati:


,,Zapad je blokirao princip celovitosti granica, dok su sovjeti blokirali principe vezane za ljudska prava i takozvanu ljudsku dimenziju. Ova uzajamna blokada vodila je na kraju kompromisu koji je omogućio dogovor. I mi smo blokirali u više navrata konzenzus. Na primer ako smo želeli od sovjeta koncesije prema jednom pitanju, mi smo ih blokirali u drugom pitanju koji je njih interesovao. Na kraju pronašli smo rešenja za naša pitanja. “<
><
>


Rumunske inciative za odvijanje konferencije su pozitivno odjeknule a neki predlozi su bili uspešni. Ponovo Valentin Lipati:


,,Nisu postojali malobrojni komiteti jer bi to bilo suprotno konzenzusu I jednakosti prava. Obićno kada se izrađuje tekst na jednoj međunarodnoj konferenciji, formira se radni komitet posebno izabran. Taj komitet predstavlja plenumu tekst koji se usvoji. To je kao kad jedeš gotovu hranu I preostaje ti samo da jedeš. Možeš samo da dodaš so ili da popiješ čašu vina, ali faktički jelo je gotovo. Zato mi smo formirali sve komitete, od onih najvažnijih do onih beznaćajnih koji su otvoreni za sve. Te nekoliko demokratske norme koje su dale konferenciji iz Helsinkija veći značaj predstavljaju doprinos Rumunije. U Dipoliju mi smo predstavili prvi radni dokumenat mnogostranačkim pripremnim konsultacijama, pravila procedure koje su sadržale ta predviđanja I neke druge iniciative. Niko nije predstavio drugi dokumenat jer su bili iznenađeni. Zabeleželi smo uspeh za većinu rumunskih predloga, faktički pravila procedure su pravila Rumunije sa malim dodatcima koji nisu toliko važni.”<
><
>


Završni akt iz Helsinkija potpisan je 1975 godine, a Rumunija je tražila da promoviše principe razoružanja i priznavanje postojanja država u razvoju , principe koje je želela jedna komunistička država. Na Zapadu Završni akt iz Helsinkija je služio kao osnova formiranja Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju 1990 godine.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company