Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Civilizacije u rumunskom prostoru(11.07.2016)

Nigde ne postoje geopolitički prostori sa samo jednom kulturom i civilizacijom, dakle ni rumunski prostor nije nasledio samo jednu kulturu i civilizaciju. Još od doba praisotirje do naših vremena, arheolozi i antropolozi su tražili da identifikuju specifićnosti i uticaje u predmetima koje vidimo u muzejima. Koncept o postojanju više civilizacija predstavlja javnosti više prića iz prošlosti , bez da se one pojave u nekoj hronici, na nekoj slici ili ikoni. Može se reći da više civilizacija znaći i više kultura. Na rumunskoj teritoriji živele su mnogobrojne civilizacije od praistorije do danas i one predstavljaju specifićno identitersko bogastvo. Neolitički narodi, grčki uticaj, sčiti, geto-daćani, rimljani i kolonisti koje su oni doneli, desetine migratorskih naroda od 2 do 13 veka hrišćanke ere, svi su formirali mešavinu bogatstva kojeg su rumuni nasledili. Izložba ,,Civilizacije u Rumuniji” organizovana od strane Nacionalnog muzeja istorije želi da predstavi posetiocima kulturne elemente koje ulaze u svetu gde se susreću Evropa i Azija. Arheolog Korina Borš, organizatorka izložbe govori o prisutstvu civilizacija koje je ulkjučila u ovoj izložbi:

Civilizacije u rumunskom prostoru(11.07.2016)
Civilizacije u rumunskom prostoru(11.07.2016)

, 11.07.2016, 16:07

Nigde ne postoje geopolitički prostori sa samo jednom kulturom i civilizacijom, dakle ni rumunski prostor nije nasledio samo jednu kulturu i civilizaciju. Još od doba praisotirje do naših vremena, arheolozi i antropolozi su tražili da identifikuju specifićnosti i uticaje u predmetima koje vidimo u muzejima. Koncept o postojanju više civilizacija predstavlja javnosti više prića iz prošlosti , bez da se one pojave u nekoj hronici, na nekoj slici ili ikoni. Može se reći da više civilizacija znaći i više kultura. Na rumunskoj teritoriji živele su mnogobrojne civilizacije od praistorije do danas i one predstavljaju specifićno identitersko bogastvo. Neolitički narodi, grčki uticaj, sčiti, geto-daćani, rimljani i kolonisti koje su oni doneli, desetine migratorskih naroda od 2 do 13 veka hrišćanke ere, svi su formirali mešavinu bogatstva kojeg su rumuni nasledili. Izložba ,,Civilizacije u Rumuniji” organizovana od strane Nacionalnog muzeja istorije želi da predstavi posetiocima kulturne elemente koje ulaze u svetu gde se susreću Evropa i Azija. Arheolog Korina Borš, organizatorka izložbe govori o prisutstvu civilizacija koje je ulkjučila u ovoj izložbi:


,, Od paleolitika, dakle od doba starog kamena do premoderno doba prisutne su brojne praistorske civilizacije, od neolitika i eneolitika do doba metala, daćanske civilizacije, rimske civilizacije i sve što znaći kasnije istoriska civilizacija na aktuelnoj teritoriji Rumunije, u srednjem veku i premodernoj epohi. Ja sam praistoriski arheolog tako da posebnu pažnju posvećujem praistoriskim predmetima. Nisu se mogle videti već više od jedne decenije i po u Rumuniji blaga neolitičke civilizacije. Uspeli smo da povratimo poslednjih godina uz pomoć rumunskih vlasti, ali i međunarodnom saradnjom 2 gradske tabule iz Troesmisa, istoriski dokumenti od velikog znaćaja koje se mogu postaviti na svetskoj rang listi. Ispravno je da kažemo da svi ovi predmeti imaju sopstveni znaćaj, neradi se samo o estetici ili o njihovoj materijalnoj vrednosti. Svaki predmet je jedinstven i ima svoju priću o prošlosti. “<
><
>


U mužejima predmeti iz prošlosti ćini se da nemaju nikakve veze sa posetiocima, da nemaju neku današnju upotrebu. Ipak, predmeti iz prošlosti su veoma vredni i to ne samo zbog njihove lepote. Glavni predmeti izložbe su oni od keramike iz kulture Kukuteni, jedinstvene u Evropi, i koji su slićni predmetina iz jedne kineske kulture iz doba neolitika. Korina Borš:


,, U keramici iz doba neolitika izdaleka najlepše su kulture Kukuteni i Gumelnica. Može se videti u premijeri zlatna riznica od kraja bronzano doba, riznica iz Sarasaua, koja je u toku kupovine od strane Ministarstva kulture za Muzej istorije Rumunije. Tu su i tabule Troesmis, koje sam već podsetila i bogata riznica srednjovekovnih predmeta. Mogu reći da je to retka prilika u kojoj se predstvljaju razni predmeti, uglavnom od srebra iz doba Srednjeg veka, od 11 do 14 veka. “<
><
>


Ova važna izložba nije samo delo istoričara I arheologa, već I arhitekata koji su stvorili njenu strukturu. Predmeti raznih civilizacija su sami po sebi stvaralštvo ljudskog duha koji je često nepoznat. Korina Borš:


,,Izložbu je koncipirao mladi arhitekta Andrej Kampean koji je definisao 4 zone: praistoriju, drevno doba, srednji vek I premoderno doba. U jendakoj meri ona nije pretežno prikazana hronološki, već sa svojim tokom, kao povratak u istoriju. Posetilac može sam da se opredeli kako će je posetiti. Razne civilizacije su istoriska I geografska realnost u kojoj se nalazi današnja Rumunija. Polazeći od geografije stave se u svetlu razne civilizacije koje su postojale duž vremena. Vide se razni uticaji, od istoka ili zapada, od juga ili severa, I naravno uticaji velikih drevnih civilizacija po celokupni rumunski prostor I tu se odnosim u prvom redu na Rimsko carstvo.”<
><
>


Koncept raznih civilizacija stavlja ljude u položaju da razmisle o prošlosti i o tome da nasleđe ne pripada samo jednom narodu. Civilizacije i kulture stvaraju, pozajmljuju jedna od druge i one imaju nastavak i u vekovima koji dolaze. Razne civilizacije su dinamićne, a rumunski prostor ima mnogobrojne primere o pravcu odakle su došle i gde su krenule promene. Rumunija raznih civilizacija i kultura nije samo ona današnjice, već se može reči da više one iz prošlosti.


Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 21 септембар 2026

Početak rumunsko-osmanskih odnosa

Na listi starosti rumunskih odnosa sa drugim narodima, oni sa Osmanlijama su na drugom mestu, posle onih sa Mađarima, koji datiraju milenijum unazad. …

Početak rumunsko-osmanskih odnosa
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 14 септембар 2026

Trideset i pet godina od nezavisnosti Republike Moldavije

Pad komunizma 1989. godine značio je kolaps demarkacione linije stvorene 1945. godine između Ujedinjenih nacija koje su pobedile Nemačku u Drugom svet…

Trideset i pet godina od nezavisnosti Republike Moldavije
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 29 јун 2026

Laži o ekonomiji u komunizmu

Generalizovana laž bila je odlika komunističkog režima. Kroz sve oblike ispoljavanja, laž je u komunizmu dostigla do sada maksimalne granice. Ono što …

Laži o ekonomiji u komunizmu
Stranice istorije Понедељак, 22 јун 2026

Radijski nadzor tokom ratnih godina

Kroz istoriju, ratovi su uvek vođeni sredstvima koja nisu vojna. Špijuni, sabotaže, agenti uticaja i propaganda su stavili svoje mogućnosti na raspol…

Radijski nadzor tokom ratnih godina
Stranice istorije Понедељак, 15 јун 2026

Kulaci

U jeziku kojim je komunistički režim karakterisao svoje protivnike, reč „kijabur“ je napravila posebnu karijeru. Ušla u rumunski iz turskog, čini se d…

Kulaci
Stranice istorije Понедељак, 08 јун 2026

Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Moldavija

Godina 1924. bila je problematična za Rumuniju u odnosima sa velikim susedom i proglašenim neprijateljem, Sovjetskim Savezom. Oružane akcije kod Tatar…

Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Moldavija
Stranice istorije Понедељак, 25 мај 2026

Nacionalizacija rudnika

Rudarstvo je staro zanimanje na rumunskom prostoru, prisutno u najranijim pomenima stanovnika Karpatskog luka. Posebnost rumunskog rudarstva je njegov…

Nacionalizacija rudnika

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company