Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

75 godina od potpisivanja Pariskih mirovnih ugovora (21.02.2022)

Veliki pokolj Drugog svetskog rata završen je 1945. U leto 1946. otvorena je mirovna konferencija u francuskoj prestonici, koja je trajala do oktobra. Nekoliko meseci kasnije, 10. februara 1947. godine, u Parizu su potpisani mirovni ugovori sa zemljama koje su bile evropski saveznici nacističke Nemačke: Italijom, Rumunijom, Mađarskom, Bugarskom i Finskom. Svaka od ovih poraženih zemalja nastojala je da izvuče najbolje iz svoje nevolje. Nisu uspele da zadrže neki delove teritorija, osim Bugarske, a bile su i primorane da plate ratnu odštetu.

75 godina od potpisivanja Pariskih mirovnih ugovora (21.02.2022)
75 godina od potpisivanja Pariskih mirovnih ugovora (21.02.2022)

, 21.02.2022, 18:30

Veliki pokolj Drugog svetskog rata završen je 1945. U leto 1946. otvorena je mirovna konferencija u francuskoj prestonici, koja je trajala do oktobra. Nekoliko meseci kasnije, 10. februara 1947. godine, u Parizu su potpisani mirovni ugovori sa zemljama koje su bile evropski saveznici nacističke Nemačke: Italijom, Rumunijom, Mađarskom, Bugarskom i Finskom. Svaka od ovih poraženih zemalja nastojala je da izvuče najbolje iz svoje nevolje. Nisu uspele da zadrže neki delove teritorija, osim Bugarske, a bile su i primorane da plate ratnu odštetu.


Rumuniju je na mirovnoj konferenciji i potpisivanju ugovora predstavljala vlada pod kontrolom komunista koju je nametnuo sovjetski okupator. Rumunski lobi i osoblje koje je radilo na zvaničnom stavu nastojalo je da iznese jake argumente u korist sopstvenog cilja. Gheorghe Apostol je imao važnu poziciju u hijerarhiji Komunističke partije Rumunije i 1995. godine, u intervjuu za Centar usmene istorije Rumunske radiodifuzije, izjavio je da komunisti u vladi nisu podneli najveći teret bitke koju je Rumunija vodila da odbrani sopstvene interese: Patrascanu je takođe bio uključen u rumunsku delegaciju, ne samo kao ministar pravde, već i kao poznati političar u zemlji. Diskusije su se odvijale u nekoliko rundi, Patrascanu nije imao poseban stav. Tatarasku je bio glavni pijunn u pregovorima sa zapadnim zemljama, bio je ministar spoljnih poslova i poznati političar u inostranstvu. Nakon što je 1947. razgovarano o mirovnom ugovoru u Parizu, delegacija se vratila i primljena je sa velikim oduševljenjem, iako je glavni dobitak bilo samo pitanje Transilvanije. Međutim, ovo pravo Rumunije nad Transilvanijom bilo je teško dobiti“.


Đorđe Barbul je bio šef kabineta maršala Jona Antoneskua, šefa vlade između 1940. i 1944. Dobio je zadatak da pripremi dva izveštaja, jedan o rumunsko-mađarskom sporu, drugi o položaju jevrejske manjine u Rumuniji: Od mene je zatraženo da sačinim ove izveštaje za komisiju koja je formirana da bi predstavila dokument na Mirovnoj konferenciji. Predsednica ovog odbora bila je Ana Pauker. Naravno, bilo mi je jako teško da ih radim. Odnosi između Rumunije i Mađarske nisu predstavljali problem. Uradio sam kako sam mislio i niko mi nije protivrečio. Što se tiče jevrejskog problema, za mene je situacija bila mnogo teža, jer mi je, kao bivšem saradniku Jona Antoneskua i Mihaja Antoneskua, bilo teško da napišem stvari kako se zahtevalo da se piše u to vreme. Rekao sam sebi: ako to napišem kako zahtevaju, nemam karakter, a ako napišem onako kako mislim, biću u lošoj situaciji. A onda sam imao veliku sreću: dobio sam dokumentaciju od američkog jevrejskog komiteta za distribuciju, međunarodne jevrejske organizacije koja je u to vreme govorila o Rumuniji. Saznao sam da je Jevreja, koji su ostali u Rumuniji, posle predaje Besarabije, Severne Transilvanije i Četverougla, bilo skoro 400.000. Tako sam napravio izveštaj koji je pokazao da je u Rumuniji položaj Jevreja, u poređenju sa drugim zemljama pod nemačkom dominacijom, najbolji. Ovaj izveštaj je predstavljen Ani Pauker, koja ga je odobrila, što je za mene bilo iznenađenje.


Pol Nikulesku-Mizil je bio komunistički dostojanstvenik i 1997. godine priznao je da je nepristajanje Rumunije da učestvuje u mirovnom sporazumu nepravda: Najočiglednije pitanje o kojem su govorili bilo je pitanje su-ratništva. Podržali smo ideju o zajedničkoj borbi. Stvari su otišle toliko daleko da su velikani promenili čak i datum rata protiv Nemačke. Mirovnim ugovorom nije predviđen datum 23. ili 24. avgust 1944. godine kada smo počeli da se borimo protiv Nemaca, već datum 12. septembar. Reći će da je otišao toliko daleko da je mistifikovao stvarnost! To je odgovaralo Rusima, odgovaralo je Amerikancima. Zašto se Rusima dopalo? Zato što su hteli da se pojave kao oslobodioci Bukurešta, rumunske teritorije. Rekao sam u jednom od svojih članaka, kada je maršal Konev došao 1959. da nam uruči borbenu zastavu tenkovskog puka koji je oslobodio Bukurešt. Pripremao sam dokumentarne materijale za Bodnaraša, ministra odbrane. Šta je bilo bolje od toga, zbirke novina od 29-30-31. avgusta 1944. godine, kada su sovjetske trupe sa cvećem ušle u Bukurešt i kada su ih sa balkona raznih institucija pozdravljali komunisti? Rumunske trupe su pozdravile i socijaldemokrate. Dakle, sovjetske trupe su ušle u Rumuniju na paradi, paradi, nisu ušle u borbenu formaciju.


Pre 75 godina, potpisivanje Pariskih mirovnih ugovora označilo je kraj Drugog svetskog rata. Poražene zemlje su prolazile kroz različite istorijske tokove, za Italiju i Finsku su sledili prosperitet i demokratija. Ali Rumuniji, Mađarskoj i Bugarskoj pretile su tiranija i siromaštvo koje je doneo komunistički režim.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company