Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Trista pedeset godina od rođenja Dimitrija Kantemira

Model intelektualnog političkog vođe u evropskoj istoriji pojavio se u starom Rimu, a prvi primer je bio car Marko Aurelije, u drugom veku nove ere. Nikolo Makijaveli u Princu“, svojoj čuvenoj knjizi o dobrom upravljanju, navodi da će princ intelektualac uvek naći dobra rešenja za političko vođstvo. U istoriji Rumunije princ intelektualac bio je princ Muntenije Negoje Basarab, s početka 16. veka. Ali najpoznatiji je bio princ Moldavije Dimitrije Kantemir, koji je iza sebe ostavio ogromno delo u nekoliko oblasti poput istorije, geografije, morala, političkih nauka, muzike.

Trista pedeset godina od rođenja Dimitrija Kantemira
Trista pedeset godina od rođenja Dimitrija Kantemira

, 30.01.2023, 14:38

Model intelektualnog političkog vođe u evropskoj istoriji pojavio se u starom Rimu, a prvi primer je bio car Marko Aurelije, u drugom veku nove ere. Nikolo Makijaveli u Princu“, svojoj čuvenoj knjizi o dobrom upravljanju, navodi da će princ intelektualac uvek naći dobra rešenja za političko vođstvo. U istoriji Rumunije princ intelektualac bio je princ Muntenije Negoje Basarab, s početka 16. veka. Ali najpoznatiji je bio princ Moldavije Dimitrije Kantemir, koji je iza sebe ostavio ogromno delo u nekoliko oblasti poput istorije, geografije, morala, političkih nauka, muzike.


Dimitrije Kantemir je rođen 1673. godine kao sin princa Moldavije Konstantina Kantemira i dobio je tipično obrazovanje za prinčeve svog vremena. Školovao se u prestonici Osmanskog carstva, od 14. do 37 godine je živeo i studirao na obalama Bosfora. Njegovo delo obuhvata klasične spise Divan ili Svađa mudraca sa celim svetom“, Opis Moldavije“, Hijeroglifska istorija“, Istorija uspona i pada otomanskog carstva“. Druge ne manje značajne knjige su Hronika postojanja romano-moldo-vlaha“, Orijentalni zbornik“, Skraćenica sistema opšte logike“, Istraživanje prirode monarhija“, Život Konstantina Kantemira zvanog Stari, vladara Moldavije“, Sistem muhamedanske religije“, Knjiga nauke o muzici“. Kao priznanje za posebne zasluge u nauci svog vremena, 1714. godine , u 41. godini života, Dimitrije Kantemir je bio izabran za člana Kraljevske akademije u Berlinu. Njegovo ime su naveli poznati engleski istoričar Edvard Gibon (1737-1794) u knjizi Istorija pada i propasti rimskog carstva“ i američki istoričar nauke Alen G. Debi (1926-2009) u knjizi o flamanskom hemičaru iz 16. veka po imenu Jan Baptist van Helmont.


Kao politički lider, karijera Dimitrija Kantemira nije bilo tako impresivna kao njegova karijera intelektualca. Postao je imenom princ Moldavije 1693. godine, sa 20 godina, nakon smrti svog oca. Nakon 17 godina, 1710. godine, postao je po drugi put princ, ali samo na godinu dana. Pridružio se Petru Velikom u rusko-turskom ratu, ali je poraz Rusa kod Stanileštija 1711. godine doveo do toga da izgubi presto. Otišao je u izgnanstvo na dvor Petra Velikog, kao njegov savetnik, i umro je u 50. godini, 1723. godine.


Godina 2023. je proglašena za godinu Dimitrija Kantemira, jer se obeležava 350 godina od rođenja i 300 godina od smrti. Ovom prilikom se organizovala izložba njegovih rukopisa i knjiga u Biblioteci Akademije Rumunije. Akademik Razvan Teodoresku je o Dimitriju Kantemiru rekao da je on bio tipična evropska ličnost svog vremena, koja je spojila dva kulturna sveta — Istok i Zapad: O Kantemiru se zna mnogo stvari mnogo stvari je ostalo da se otkrije. Sećam se da je pre nekoliko godina u Narodnoj Akademiji u Briselu, Belgijskoj Akademiji, organizovan kolokvijum o evropejstvu Kantemira. U ovom smislu mi smo dali velikog Evropljanina. Ne sme se zaboraviti da je Opis Moldavije“ bio deo velikih narudžbenica Berlinske Akademije, koja je tražila različite opise“ levantinskih teritorija. Ovo interesovanje, naročito Pruske, za Svet Levanta je bio veoma jak i otuda je i Kantemir dobio zahtev. Ne smemo se sramiti, političke prilike previše utiču na nas u nekim situacijama i sada imamo takvu situaciju, kada ćemo reći da je Dimitrije Kantemir postao član Akademije iz Berlina u svojstvu ruskog princa. U trenutku kad je pruska kraljevska vlast htela da Petru Velikom da pohvalu, izabran je najučeniji čovek u Ruskom carstvu, a on, bivši vojvoda Moldavije, bio je predložen. Kantemir je ujedinio tradicionalnu kulturu ovog prostora sa ruskom kulturom. Sa ove tačke gledišta, on je borac evropejstva u osvit nove Evrope, premoderne Evrope“.


Konstantin Barbu, urednik dela Dimitrija Kantemira, osvrnuo se na rukopise koji čine deo izložbe posvećene učenjaku Od Kantemira je ostalo oko 200 tomova. Do sada sam odštampao 104 toma. Uspeo sam da spojim dva Kantemirova rukopisa, to su sad kompletni Kantemirovi rukopisi i u Moskvi i u Bukureštu. Doneo sam i mnogo neobjavljenih rukopisa čiji ni naslovi nisu bili poznati. Ovde ima više rukopisa, uključujući i dva poglavlja iz Opisa Moldavije“, spis pripada nemačkom sinologu Gotlibu Zigfridu Bajeru, profesoru na Univerzitetu u Petersburgu. Ali Kantemirovi rukopisi se ne nalaze samo u Rusiji, već i u Akademiji iz Berlina. Takođe samo doneo i 15 rukopisa iz ove Akademije“.


Ova dva jubileja Kantemira u 2023. godini vraćaju u centar pažnje ovu izuzetnu ličnost.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company