Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Psihijatrijska legislacija i reforme u rumunskom prostoru

Duševne bolesti su oduvek bile izvor bola za pacijente i njihove rođake, a u nekim situacijama čak i uzrok mnogih tragedija, kao što su ubistva koja su počinili oboleli. Vremenom su društva i zakonodavci preduzeli mere kako bi sprečili i kaznili takva dela, kodifikovane na misaonom nivou svakog istorijskog vremena. A na rumunskom prostoru slučajevi ludila, kako su ih uopšteno zvali, bili su lečeni, a zločini koje su počinili ti zlosrećnici su bili kažnjavani. Kodeksi zakona su eksplicitno navodili mere koje je pravda morala da preduzme da spreči uzroke i otkloni posledice.

Psihijatrijska legislacija i reforme u rumunskom prostoru
Psihijatrijska legislacija i reforme u rumunskom prostoru

, 13.02.2023, 14:00

Duševne bolesti su oduvek bile izvor bola za pacijente i njihove rođake, a u nekim situacijama čak i uzrok mnogih tragedija, kao što su ubistva koja su počinili oboleli. Vremenom su društva i zakonodavci preduzeli mere kako bi sprečili i kaznili takva dela, kodifikovane na misaonom nivou svakog istorijskog vremena. A na rumunskom prostoru slučajevi ludila, kako su ih uopšteno zvali, bili su lečeni, a zločini koje su počinili ti zlosrećnici su bili kažnjavani. Kodeksi zakona su eksplicitno navodili mere koje je pravda morala da preduzme da spreči uzroke i otkloni posledice.


Tokom svoje istorije, sudska praksa se kretala u pravcu dekriminalizacije mentalno obolelih prestupnika. U rumunskim kneževinama, prvi zakoni u ovom smislu su bili Rumunska knjiga obrazovanja“ ili Pravila Vasilea Lupua“ u Moldaviji 1646. godine i Ispravljanje zakona prema Bogu“ ili Pravila Mateja Basaraba“ u Munteniji 1652. godine.


Doktor psihijatar Oktavijan Buda, profesor istorije medicine na Univerzitetu za Medicinu i Farmakologiju Karol Davila“ iz Bukurešta, rezimirao je njihov sadržaj s tačke gledišta humanizacije tretiranja zločinaca koji su psihički bolesni: Ne mogu da kažem da su to bili ustavni ili krivični zakoni, ali su veoma slični nekim zakonima koji regulišu različite delatnosti, uključujući i one pravne prirode. Ono što mi se čini izuzetnim je da se teoretiše da prisustvo mentalnih bolesti znači da zločinac više ne može biti kažnjen osim nakon procene onoga koji pokazuje ove naznake. A rečenice koje se odnose na ovaj aspekat su paragrafi koji se nazivaju glavama. U jednoj od ovih glava piše: kada ne zna da je lud i van uma, pa ubije oca svog ili sina svog, nemojte ga nikako grditi jer mu je dovoljna pogrda što je lud i bez uma“. Ovo je konceptualizacija medicinskog aspekta koji podleže merama medicinske bezbednosti“.


U 18. veku dolazi do modernih reformi na Zapadu. U Rumunskim Zemljama je doba fanariota, pa talas reformi stiže i do nas: Bilo je fanariota koji su postavili zakonodavstvo. Aleksandru Ipsilanti piše 1780. godine Registar Pravila. Već na početku 19. veka imamo Kalimakijeve i Karađine pravilnike, iz 1817. godine. Fanarioti ih praktikuju, dovode lekare iz inostranstva da se uključe u medicinske delatnosti. Ovo je zora rumunske modernosti, prvi period 1800-1850 je još uvek period sa izazovima sa stanovišta znanja“.


Modernizacija je napredovala ubrzano, a Organski Propisi iz ranih tridesetih godina 18. veka nastavili su ono što je ranije započeto: Organski Propisi utvrđuju najmanje dve stvari. Pre svega, stvaraju entitet koji je preteča Lekarskog Koledža, odnosno Doktorsku Komisiju i organizuje aspekte koji se odnose na standardizaciju medicinske prakse. To stvara neku vrstu slobodne prakse. TO jest, nije dozvoljeno da lekar radi šta hoće, da dođe sa dve-tri konzerve i dve-tri koske i primeni holistički tretman. Postoje sad lekari italijanskog ili grčkog porekla koji su putovali i u epohi fanariota. A glavna interakcija je bila da ova uvozna elita može bar prihvatljivo da komunicira sa ruralnim slojem stanovništva, prilično suzdržanim prema ovim profesionalnim kategorijama, koje ne razume“.


Nakon zakona i propisa javljaju se i prvi objekti za lečenje. Jedan od prvih ove vrste je Sanatorijum Markuca. Oktavijan Buda: Za vreme Aleksandra Gike, 1838. godine desilo se nešto zanimljivo sa institucionalne tačke gledišta. Sanatorijum Markuca se javlja u uslovima u kojima je deo manastira izašao iz crkvene nadležnosti i postao deo Ministarstva Unutrašnjih Stvari, odnosno Ministarstva Unutrašnjih Poslova. Tamo počinju da se javljaju psihijatrijski bolesnici, u današnjem savremenom smislu. Markuca počinje sa dr. Minisom, lekarom grčkog porekla, koji je studirao u Lajpcigu, a zatim dolazi Nikolaje Ganesku, po ruskoj liniji, sa studijama u Harkovu. On će u modernom smislu, 1850. godine, pokrenuti psihijatriju. Nije se bavio radnom terapijom, već ljudskim lečenje, jer se u to vreme korišćene metode ograničavanja, kao što je vezivanje pacijenata. On je koristio kaiševe od vune, da se pacijenti ne bi povredili. Donosi i elektromagnetni aparat, još uvek ne znamo šta je radio s njim. Dakle, imamo i želju za modernizacijom. Nakon toga sledi epoha Aleksandra Sucua, iz porodice fanariota, koji je studirao u Atini i Parizu. On preuzima upravljanje sanatorijumom Markuca i tu će ostati dugi niz godina kao direktor. On će 1877. godine objaviti knjigu Otuđenik pred medicinom i društvom“, koja je praktično prvi traktat o socijalnoj i sudskoj psihijatriji“.


Nakon što je Rumunija postala nezavisna država 1878. godine, razvila se odgovarajuća zdravstvena i pravna politika. A psihijatrija će postati medicinska specijalizacija u porastu.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company