Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Komunizam i lingvistika

U leto 1950. godine Staljin je u tri broja lista „Pravda” objavio seriju članaka pod naslovom „Marksizam i lingvistički problemi”.

Komunizam i lingvistika
Komunizam i lingvistika

и , 25.03.2024, 13:31

Komunistički režim je toliko intervenisao u živote ljudi da je pokušao da promeni ne samo njihova najdublja uverenja već i izraz misli, ideja, osećanja. Jezik komunizma zvao se drveni jezik. Njegovom razvoju je doprineo i sam Josif Staljin, iako je njegova kompetentnost izostajala.

U leto 1950. godine Staljin je u tri broja lista „Pravda” objavio seriju članaka pod naslovom „Marksizam i lingvistički problemi”. Sovjetski lider je određivao nove pravce istraživanja u lingvistici kojima je poništeno sve što je pre njega napisano. A u Rumuniji, koju je od 1944. godine okupirala sovjetska vojska, Staljinova lingvistička razmišljanja odmah su puštena u promet u akademskim i naučnim krugovima pod rigoroznom i brutalnom kontrolom ideoloških aktivista.

Prevodilac i romanista Micaela Gicesku, politički zatvorenik, počela je svoje univerzitetske studije 1949. godine, godinu dana nakon reforme obrazovanja iz 1948. koja je prevrnula stari obrazovni sistem. Novi sistem je uveo političko obrazovanje i favorizovao decu radnika u odnosu na druge, bez obzira na njihov nivo znanja. Intervjuisana 2002. godine od strane Centra za usmenu istoriju Rumunske radiodifuzije, Mikaela Gicesku se prisetila da je političko obrazovanje dvostruko uticalo na kvalitet sadržaja.

„Učio se marksizam-lenjinizam, s jedne strane, i to su bila predavanja tokom cele godine. Zatim smo na francuskom radili ono što se zvalo „aktuelnosti“. U to vreme je bio rat u Indokini, rat Francuza u Vijetnamu, a onda smo o tome razgovarali na časovima francuskog. Znam da nam je rečeno, na primer, da francuski vojnici jedu vijetnamske zarobljenike, da su kanibali. To je nešto što smo jednostavno morali da progutamo bez komentara.“

Od 1948. godine nova zvezda lingvistike bio je Nikolaj Jakovljevič Mar, koji je zaokupio umove lingvista tvrdnjom da svi jezici jednostavno imaju svoje poreklo iz jednog protojezika. Mikaela Gicesku se prisetila kontakta sa drugim Marovim idejama koje su poništile ono što su ona i njena generacija naučili tokom godina srednjoškolskog obrazovanja.

„Opšti kurs lingvistike sa teorijom lingviste Mara je za nas postavio sve vrste znakova pitanja. Mar je rekao da je jezik prvo nadgradnja, onog trenutka kada se promenila struktura i društvena organizacija promenio se i jezik. Još jedna teorija koja nas je veoma pogađala bila je da jezik dobija karakter naroda osvajača koji je poslednji, koji poslednji dolazi na dotičnu teritoriju. Dakle, kako su Sloveni došli poslednji, naš jezik je imao slovenski karakter. Rumunski nije bio latinski jezik, to nije više govoreno.“

Ali Marrova lingvistička teorija biia je uklonjena Staljinovom intervencijom koja je vratila nacionalni jezik na njegovo mesto. Nacionalni jezik više nije proizašao iz jednog prajezika i više nije bio manifestacija nadgradnje, već je bio jezik radnog naroda. Mikaela Gicesku:

„Intervenišući u lingvistici, Staljin je poništio Marove teze, odjednom je Mar pao u nemilost. Staljinova teorija preovlađuje nad kvalitetom kulture jednog naroda, pa je ona dala otisak jezika te teritorije. Naravno, latinska kultura je prevlađivala, pa smo odjednom ponovo postali latinski jezik, preko noći. Na dan ispita nisam tačno znala šta se dešava. Ispit je bio baš na dan kada se pojavilo ono što se zvalo „briljantna intervencija druga Staljina iz lingvistike“ u novinama i koja je poništila sve što smo do tada naučili na Graurovom kursu. Ujutru smo imali pismeni ispit, popodne smo imali usmeni ispit i ujutru, za pismeni, Graur je vrlo kasno ušao u prostoriju i na kraju nam je rekao da napišemo šta hoćemo. A za popodne, za usmeni ispit, rekao nam je da pročitamo novine u kojima se ova Staljinova intervencija pojavila na brojnim stranicama, velikim stranicama, svuda.“

Staljinov tekst je izazvao reakcije i van filologije, među istoričarima. Arheolog Petre Dijakonu se setio 1995. godine kako će jedan od njegovih kolega biti uhapšen.

„Sećam se da su 1953. godine, kada se pojavilo delo „Marksizam i lingvistika“, dolazili veliki partijski instruktori, univerzitetski profesori i govorili da sve što je napisano o jeziku treba baciti u smeće. Osnovno delo je postalo Staljinovo. Na javnom skupu, u Institutu za istoriju, Kerešteš, koji je bio zamenik direktora i partijski aktivista, ustao je i počeo da govori da je to rekao drug Staljin i tako dalje. A onda je arheolog Vladimir Dumitresku ustao i rekao: „ama manite nas, do sada ste nam u usta nabijali Staljinove teze, a ni sada nam ne date da dišemo!“ Tek kasnije smo uspostavili vezu, to je bilo u proleće i to leto, do jula, oni su ga uhapsili na terenu“.

Staljinove ambicije kao teoretičara lingvistike trajale su sve do njegove smrti 1953. godine. Iako je jezik komunizma nastavio da postoji i nakon njegove smrti i ideologija je nastavila da mrači slobodne misli, svuda se osećalo olakšanje.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company