Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Koncentracioni logor iz Baragana

Oduvek slabo naseljeno područje, ali veoma plodno sa poljoprivredne tačke gledišta, Baragan je bilo mesto koje je komunistički režim izabrao da kazni oko 40.000 ljudi koje je smatrao klasnim neprijateljima.

Koncentracioni logor iz Baragana
Koncentracioni logor iz Baragana

и , 08.04.2024, 15:18

Oduvek slabo naseljeno područje, ali veoma plodno sa poljoprivredne tačke gledišta, Baragan je bilo mesto koje je komunistički režim izabrao da kazni oko 40.000 ljudi koje je smatrao klasnim neprijateljima. Sva svedočenja onih koji su nekoliko godina života proveli u ovom istočnom delu Rumunske ravnice, a neka od njih zabeležio je i Centar za usmenu istoriju Rumunske radiodifuzije, opisuju iste uslove života 1950-ih godina.

Komunistički režim je 1951. godine počeo da šalje u Baragan određene kategorije ljudi koji su morali biti kažnjeni za ono što su bili: seljaci srednje klase, neki pripadnici nemačke, srpske, mađarske, arumunske manjine, besarabski Rumuni koji su pobegli iz Besarabije koju su okupirali Sovjeti 1944. godine. Među njima bila je Elena Boroš, izbeglica iz Besarabije sa roditeljima, u zapadnoj Rumuniji, u Banatu.

„Bila sam u Sanikolau Mare, u poljoprivrednoj tehničkoj školi, kada su odveli moje roditelje. Zatim, jedne noći, ne samo iz Banata već i iz Mehedinaca, u istoj noći, svi su bili odvedeni. Ali po onome što su mi rekli roditelji, u 12 uveče su došli iz sekuritate i policajac i rekli im da se pakuju jer će morati da odu. Sutradan me je nazvao otac i rekao mi da hitno dođem kući, prvim vozom, i da ih neću naći kod kuće već na stanici. Kada sam stigla na stanicu, moji roditelji su već bili na peronu sa svojim prtljagom i čekali me. Pošto sam stilao, odmah su nas utovarili u vagon i otišli ​​smo“.

Strah ljudi je bio ogroman. Nisu znali gde ih vode, živeli su u strahu od povratka u Sovjetski Savez i daljeg slanja u Sibir. Elena Boroš se prisetila svojih prvih utisaka o tome kuda će njen život ići dalje.

„Kada smo ujutro stigli ovde, u Nikolešti-Žijanu, voz je stao. Tata je pitao čuvara, jer je video da je voz izvučen na kraj, da li idemo dalje. Čuvar nam je rekao da ćemo ostati tamo. Došli su neki prazni kamioni, oduzeli su svima ono što su imali, ušli smo u kamion koji nas je odvezao u Satu Nou. U stvari, to nije bilo novo selo, bilo je polje. Selo je bilo trasirano, sa ulicama i kućama, gde bi bila svaka parcela od 2500 metara. Neki, gde su stali, videše da je mesto slobodno i sedoše tu. Tamo gde smo stali, sejalo se žito, ali tu i tamo je bilo ograde, pa smo rekli da ovde stanemo. Tu sam se istovario i ostali pod vedrim nebom. I pitali smo se šta ćemo da radimo.“

Prvu noć su spavali pod vedrim nebom, pokriveni ćebadima i prostirkama. Sutradan su počeli da prave svoje domove. Zatim su kopali bunare za vodu. Posle nedelju dana stižu vlasti i šalju ljude na farmu da rade na berbi pamuka. Vasile Nenica je takođe deportovan u Baragan, kao dete. I setio se pustoši u koju je dospeo zajedno sa roditeljima i ostalim nesrećnicima.

„U Baraganu je bilo veoma vruće. Nije bilo vode, dovezli su nam je cisternom iz Borče i ljudi su otišli ​​po vodu i dugo smo je pili. Od te vode je mnogo ljudi obolelo. Najveći bol koji pamtim, još kao dete, sa 11 godina, bilo je to što je prve godine napravljeno veoma veliko groblje. Mnogi nisu izdržali tu zimu, posebno stari Banaćani. Klima Banata je bila umerena, a tamo je bila hladna klima. Bila je teška zima i nisu mogli da izdrže. Mnogi su umrli. I to se dešavalo svuda, i u ostalim selima u Baraganu, ne samo ovde. Na Baraganu nije bilo ničega, samo otvoreno polje. Moglo se videti drvo 100-200 metara dalje. Ovo je bio Baragan, koliko je oko sezalo bilo je to polje! A kada su naišli ti vetrovi i vihori, kao u romanu „Čičkovi Baragana“, bili su još jači!“

Vasile Nenica se setio i trenutka kada je sama Ana Pauker, ministarka spoljnih poslova u komunističkoj vladi, došla u posetu kako bi pozvala deportovane da grade svoje domove.

„Došla je helikopterom i tamo sletela. Pre toga je došla milicija i tukla bubanj u selu da bi se svi okupili na određenom mestu. Nismo znali zašto i tamo su nam rekli da moramo da gradimo kuće. I napravili su timove od 8-10 ljudi i uspostavljen je red gradnje kuća. Napravljene su od nabijene zemlje, postavljene daske i nasuta zemlja. Tuklo se maljem dok se zid ne bi podigao. I sagradili su kuće sa dve sobe i kuhinjom, pokrivene. Dovezli su nam drvenu i krovnu stolariju“.

Posle 4 godine, 1955. godine, vlasti dozvoljavaju deportovanima da idu gde god žele. Većina njih je odlučila da ponovo vidi svoja mesta porekla, ostavljajući iza sebe ekstremno životno iskustvo.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company