Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Program Artemis-magnet za nauku, pronalazske i inovaciju (08.04.2022)

Američka svemirska agencija NASA, uz podršku Evropske svemirske agencije (ESA), izradila je program Artemis koji predvidja let ljudske posade na Mesec prvi put u istoriji sa jednom ženom astronautom. Plan predvidja da se treća misija Artemis lansira ka prirodnom satelitu zemlje 2025. godine, 50 godina nakon misije Apola 17. Kao deo saradnje, ESA stavlja na raspolaganje Evropski modul za Orion, izvor energije kojim se snabdeva i pokreće svemirska letelica. Da bi se postavili zajednički principi, direkcije i dobre prakse, primenjeni celom programu eksploatacije Meseca, Marsa, asteroida i kometa u mirnodopske svrhe, NASA je predložila set izjava- Artemis ugovora-koje je Rumunija potpisala početkom marta tekuće godine. Naša zemlja je postala 16 potpisnica i zajedno sa ostalim potpisnicama preuzela obavezu da preduzme adekvatne mere kako bi entiteti, kao što su privatni operateri koji posluju u njeno ime, poštovali principe ovih dokumenata. ,,Pridružili smo se programu eksploatacije Mecesa Artemis pre svega iz duha saradnje. Jedna od najvećih koristi našeg učešća u ovoj misiji je kapacitet Artemisa za privlačenje mlade generacije na istraživanje i inovacije, zadatke koje roboti ne mogu da realizuju. Istovremeno ovo je i način da se fokus pomera sa sukoba medju ljudima na izazove pronalaženja, eksploatacije i odbrane Planete“, izjavio je predsednik Rumunske svemirske agencije (ROSA) dr Marijus-Joan Piso, koji je u ime Rumunije potpisao ugovore. Ugovori Artemis sadrže i razvijaju mnoge principe svemirskih prava, u skladu sa normama i praksom predvidjene Sporazumom o aktivnostima država u eksploataciji i upotrebi vanatmosferskog prostora, sporazum koji datira od 1967 godine. Reč je o principima u mirnodopske svrhe, transparenciji, hitnoj pomoči, transferu naučnih podataka ili očuvanju baštine. Principi predvidjeni ovim ugovorima namanjeni su civilnim svemirskim aktivnostima resornih agencija svake zemlje potpisnice. Marijus-Joan Piso u intervju za Radio Rumunija objasnio je da je Sporazum od pre 55 godina i danas na snazi, da su napravljeni samo manji detalji potrebni za prilagodjavanje sadašnjim uslovima: ,,Glavni problemi su u tesnoj vezi sa svojinom na drugim planetama, svemirskim zonama, nebeskim telima, kao i upotrebi resursi iz svemira, odnosno promeni svemira da bismo mogli da doneseno resurse na Zemlji. Postoji još jedna važna tema koja je jasna svima, a to je upotreba u mirnodopske svrhe. Ovo je samo fino podešavanje za resurse. I na evropskom planu postoji inicijativa, osnovan je Centar za svemirske resurse u Luksemburgu i možemo uporediti vasionsko pravo sa pravom mora, umesto Meseca možemo uzeti na primer Antartik, razlike su neznatne.“

Program Artemis-magnet za nauku, pronalazske i inovaciju (08.04.2022)
Program Artemis-magnet za nauku, pronalazske i inovaciju (08.04.2022)

, 08.04.2022, 08:31

Američka svemirska agencija NASA, uz podršku Evropske svemirske agencije (ESA), izradila je program Artemis koji predvidja let ljudske posade na Mesec prvi put u istoriji sa jednom ženom astronautom. Plan predvidja da se treća misija Artemis lansira ka prirodnom satelitu zemlje 2025. godine, 50 godina nakon misije Apola 17. Kao deo saradnje, ESA stavlja na raspolaganje Evropski modul za Orion, izvor energije kojim se snabdeva i pokreće svemirska letelica. Da bi se postavili zajednički principi, direkcije i dobre prakse, primenjeni celom programu eksploatacije Meseca, Marsa, asteroida i kometa u mirnodopske svrhe, NASA je predložila set izjava- Artemis ugovora-koje je Rumunija potpisala početkom marta tekuće godine. Naša zemlja je postala 16 potpisnica i zajedno sa ostalim potpisnicama preuzela obavezu da preduzme adekvatne mere kako bi entiteti, kao što su privatni operateri koji posluju u njeno ime, poštovali principe ovih dokumenata. ,,Pridružili smo se programu eksploatacije Mecesa Artemis pre svega iz duha saradnje. Jedna od najvećih koristi našeg učešća u ovoj misiji je kapacitet Artemisa za privlačenje mlade generacije na istraživanje i inovacije, zadatke koje roboti ne mogu da realizuju. Istovremeno ovo je i način da se fokus pomera sa sukoba medju ljudima na izazove pronalaženja, eksploatacije i odbrane Planete“, izjavio je predsednik Rumunske svemirske agencije (ROSA) dr Marijus-Joan Piso, koji je u ime Rumunije potpisao ugovore. Ugovori Artemis sadrže i razvijaju mnoge principe svemirskih prava, u skladu sa normama i praksom predvidjene Sporazumom o aktivnostima država u eksploataciji i upotrebi vanatmosferskog prostora, sporazum koji datira od 1967 godine. Reč je o principima u mirnodopske svrhe, transparenciji, hitnoj pomoči, transferu naučnih podataka ili očuvanju baštine. Principi predvidjeni ovim ugovorima namanjeni su civilnim svemirskim aktivnostima resornih agencija svake zemlje potpisnice. Marijus-Joan Piso u intervju za Radio Rumunija objasnio je da je Sporazum od pre 55 godina i danas na snazi, da su napravljeni samo manji detalji potrebni za prilagodjavanje sadašnjim uslovima: ,,Glavni problemi su u tesnoj vezi sa svojinom na drugim planetama, svemirskim zonama, nebeskim telima, kao i upotrebi resursi iz svemira, odnosno promeni svemira da bismo mogli da doneseno resurse na Zemlji. Postoji još jedna važna tema koja je jasna svima, a to je upotreba u mirnodopske svrhe. Ovo je samo fino podešavanje za resurse. I na evropskom planu postoji inicijativa, osnovan je Centar za svemirske resurse u Luksemburgu i možemo uporediti vasionsko pravo sa pravom mora, umesto Meseca možemo uzeti na primer Antartik, razlike su neznatne.“


Što se svemirskih resursi tiče ovde se misli na hipotetične meteorske dijamante, asteroide ili hipotetične teške metale. Na mesecu koncentracija helijuma, (3 izotopa) je mnogo veća nego na zemlji i ovde može lakše da se upotrebi kao gorivo za buduće fuzijske reaktore. Direktor Svemirske agencije Rumunije dodaje: ,,Mesec je u prvom redu interesantan za nauku. Može da bude mesto za postavljanje detektora za merne sisteme, eksperimente koji se ne mogu napraviti na Zemlji. Cela površina Meseca je neka vrsta magnetofona, neka vrsta registratora istorije od pre 4-5 miliardi godina i ovi podaci se mogu dešifrovati. Želim da dodam još jedan važan cilj. Naš prirodni satelit može se upotrebiti kao baza za misije na drugim planetama, na primer na Marsu. Odavde je mnogo jednostavnije lansirati svemirske brodove jer je gravitacija na mesecu mnogo manja.“


Važno je raditi bez granica za konoslidaciju partnerstava i obezbedjivanje mirnodopske upotrebe vanatmosferskog prostora, izjavio je na svečanosti potpisivanja dokumenata Administrator NASA Bil Nelson, sa napomenom da je pristupanje Rumunije Programu Artemis važan korak za realizaciju ovog cilja. SAD imaju dobre odnose sa Rumunijom već više od 140 godina i NASA pozdravlja istraživački duh koji Rumunija donosi prostoru u vreme kada trasiramo novi kurs, dodao je Bil Nelson.

фото: © European Union - Source: EC - Audiovisual Service / Photographer: Christophe Licoppe
Budućnost počinje danas Петак, 23 октобар 2026

Evropski budžet izmedju krize i reforme (23.10.2026)

Budžet Evropske unije za 2028-2034. godinu poprima obrise u vreme geopolitičkih kriza, ekonomskih pristisaka i strateških prioriteta, koji dodatno kom…

Evropski budžet izmedju krize i reforme (23.10.2026)
Foto:  Counselling / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 16 октобар 2026

Stres-bolest XXI veka (16.10.2026)

Skoro neprestano smo prikljućeni na ogromnu količinu informacija i suočeni sa pritiskom da budemo produktivni, sa neizvesnošću, nedostatkom vremena i…

Stres-bolest XXI veka (16.10.2026)
Foto: KWON JUNHO / unsplash.com
Budućnost počinje danas Петак, 09 октобар 2026

Energtska bezbednost Evropske unije (09.10.2026)

Zimski period se približava u Evropi u komplikovanoj energetskoj situaciji, jer pored rata u Ukrajini, izazvan ruskom agresijom pre skoro pet godina k…

Energtska bezbednost Evropske unije (09.10.2026)
Imagine generată cu AI
Budućnost počinje danas Петак, 02 октобар 2026

 Rezultati PISA testova ozbiljan razlog za zabrinutost (02.10.2026)

Programom PISA Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj testira čitalačku i matematičku sposobnost učenika i njihovu pismenost u konkrentnim situac…

 Rezultati PISA testova ozbiljan razlog za zabrinutost (02.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 18 септембар 2026

Pomoć zapada u vreme rata

Podrška Sjedinjenih Američkih Država i Evrope omogućila je Kijevu da se više od četiri i po godine odupre mnogo većoj ruskoj vojsci. Pitanje je sada…

Pomoć zapada u vreme rata
Budućnost počinje danas Петак, 11 септембар 2026

Sa lea na evro

Rumunija, članica Evropske unije od 2007. godine, obavezala se da će usvojiti jedinstvenu valutu kada ispuni neophodne uslove, bez automatskog datuma…

Sa lea na evro
Budućnost počinje danas Петак, 19 јун 2026

Prevare na internetu (17.06.2026)

Onlajn bankarstvo je poslednjih godina postalo svakodnevna pojava. Plaćamo račune telefonom, prebacujemo novac za nekoliko sekundi i proveravamo stan…

Prevare na internetu (17.06.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 12 јун 2026

Svemir ponovo u žiži interesovanja (12.06.2026

  14.maja 1981. godine Rumunija je ušla u istoriju istraživanja svemira. Medju članovima posade Sojuza 40, koji je lansiran prema orbitalnoj stan…

Svemir ponovo u žiži interesovanja (12.06.2026

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company